Pages
-
-
Geomorfološke značajke miljevačkog dijela Sjevernodalmatinske krške zaravni
-
Ivana Grcić Miljevačko područje dio je Sjevernodalmatinske krške zaravni. Nalazi se u trokutu između rijeke Krke, Čikole i planine Promine, a zauzima površinu od 264,89 km2. Geomorfološkom analizom obuhvaćena su morfometrijska i morfogenetska obilježja reljefa. Na temelju izračunatih vrijednosti hipsometrije, nagiba padina i vertikalne raščlanjenosti reljefa uočeno je da je krška zaravan najzastupljenija u hipsometrijskom razredu 200-300 m/nv (74,93%) s prevladavajućim nagibima padina...
-
-
Geopolitička analiza rata u Siriji
-
Ivan-Zvonimir Kovačević Sirija je zemlja na Bliskom istoku u kojoj se posljednjih 11 godina odvija rat između vlade, opozicije i terorističkih skupina. Uzrok ovoga rata nije jednostavan već je proizvod složenog povijesnog razvoja i političkog previranja u 20. stoljeću, te složene etničke i religijske strukture. Rat u Siriji je ne samo kroz sami sukob već pojave koje su se dogodile uz njega obilježio geopolitičku scenu drugog desetljeća 21. stoljeća. Različiti kulturni areali te političke podjele koje...
-
-
Geopolitičke implikacije gospodarskog razvoja Njemačke nakon ujedinjenja
-
Leonhard Šarić Njemačka se od poslušnog i skrušenog partnera EU-a s vremenom formirala u pouzdanog partnera EU-a. Iako sami Nijemci ne bi rekli da su se promijenili, njihovo djelovanje je drugačije. Osnovne vrijednosti poput multilateralizma, konsenzusa te ljudskih prava su od ujedinjenja do danas zastupljene, no drugačije se interpretiraju. Tako prodaja oružja kurdskim Pešmergama krši prvotnu zamisao načela ljudskih prava. Zaobilaženje sankcija nametnutih Iranu od SAD-a potiče multilateralizam,...
-
-
Geopolitičke značajke hrvatsko-slovenskog graničnog spora na moru
-
Tajana Grigić Rad je usredotočen na geopolitičke značajke spora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, s naglaskom na njegov morski segment. Osnova diplomskog rada počiva na neslaganju dviju država oko određivanja granice, a kroz nekoliko poglavlja dani su različiti pogledi na problematiku spora. Dok Slovenija smatra da joj pripada čitava Savudrijska vala, kao i spoj s otvorenim morem, Hrvatska smatra da granica u zaljevu treba ići crtom sredine. Osim razgraničenja na moru, spor se...
-
-
Geoprostorne tehnologije u analizi vegetacijskih indeksa na primjeru krošanja Lunjskih maslinika
-
Rajko Marinović Održivost i zaštita masline kao jedne od najstarijih biljnih vrsta na Mediteranu od iznimne je važnosti. Posljednjih desetljeća razvoj metodologije precizne poljoprivrede i geoprostornih tehnologija omogućio je osiguravanje održivosti i u maslinarstvu. Geoprostorne tehnologije omogućuju kartiranje i analizu krošanja maslina u svrhu sprječavanja raznih štetnih nametnika i produljenja životnog vijeka. Područje istraživanja ovog diplomskog rada nalazi se na sjeveroistočnom dijelu...
-
-
Geoprostorne tehnologije u modeliranju i promociji zaštićenih područja na primjeru jezera Zmajevo oko
-
Lovre Panđa Proučavanje prirodne baštine uvelike ovisi o njenoj očuvanosti jer globalne klimatske
promjene, prirodne katastrofe, masovni turizam, terorizam te ljudski nemar uvelike utječu na
promjene u krajoliku, a samim time i na zaštićena područja. Posljednjih desetljeća
geoprostorne tehnologije je zahvatio proces ubrzanog razvoja. One su omogućile
dokumentaciju trenutnog stanja i izradu modela visoke kvalitete u svrhu očuvanja i promocije
zaštićenih područja. Područje istraživanja...
-
-
Geostrateško značenje otoka Hvara u novom vijeku (15.-19. st.)
-
Natko Milatić Rad problematizira geostrateško značenje otoka Hvara u razdoblju od zadnjega mletačkog preuzimanja 1420. g. do početaka druge austrijske uprave u prvoj polovini 19 st. U literaturi se mogu pronaći elementi koji čine ovaj rad, ali oni dosad nisu predočeni cjelovito u širemu kontekstu otoka i na ovakav način. Uvodno poglavlje bavi se definiranjem geostrategije te analiziranjem plovidbenih pravaca Jadrana i njegova geostrateškoga značenja. Prvo poglavlje bavi se otočnim utvrdama kao...
-
-
Gerhard Lohfinkova kritika novog ateizma
-
Stipan Zrilić Autor se u ovome diplomskome radu bavi sa pojavom novoga ateizma, a pritom se međuostalim oslanja na knjigu Gerharda Lohfinka: Novi ateizam: kritička rasprava. Najprije to čini tako da čitatelje upoznaje sa raznim, više ili manje poznatim, predstavnicima novoga ateizma, kao što su npr. Richard Dawkins ili Sam Harris, te zatim i sa različitim argumentima novoga ateizma, pogotovo prirodno-znanstvenima. Autor spominje i nabraja također i razna važna djela novih ateista, te opće...
-
-
Germanismen im Notizbuch des Robi K.
-
Dragana Bura Interkulturelle Kontakte sind ein wichtiger Teil der menschlichen Natur, die sehr oft zur sprachlichen Entlehnung führen. Deshalb kann man die sprachliche Entlehnung als ein natürliches Phänomen betrachten, das in fast allen Weltsprachen vorkommt, einschließlich in der kroatischen Sprache. Es besteht eine große Anzahl von deutschen Lehnwörtern in der kroatischen Sprache, die das Ergebnis einer jahrhundertelangen Beziehung zwischen den beiden Sprachen ist. Der größte Einfluss ist auf...
-
-
Germanismen in der dalmatinischen Sprache im "Dictionar" von Faust Vrančić
-
Martina Gecan Die Folgen der langen gemeinsamen Geschichte zwischen dem deutschen und kroatischen Volk sind die Germanismen, die in unsere Sprache direkt oder indirekt übernommen wurden und die sich zur Ganze dem kroatischen lexikalischen System anpassten. Das Thema dieser Arbeit ist die Analyse der Germanismen in der dalmatinischen Sprache innerhalb des fünfsprachigen Wörterbuchs von Faust Vrančić. Da es hier um das erste kroatische Wörterbuch geht, stellt diese Untersuchung einen Beitrag der...
-
-
Germanizmi u hrvatskom i slovačkom jeziku
-
Filip Rušin Tijekom svoje povijesti jezik se razvija, mijenja i oblikuje pod različitim utjecajima. Kao rezultat različitih gospodarskih, političkih i kulturnih dodira te utjecaja u srednjoj i jugoistočnoj Europi na slavensko govorno područje, izuzetno velik utjecaj imala je njemačka kultura i njemački jezik. U kojoj mjeri je došlo do zastupljenosti germanizmima, posuđenica iz njemačkoga jezika, koje se koriste u hrvatskom i slovačkom jeziku, utvrdit ćemo u ovome završnome radu. Pomoću...
Pages
