Pages
-
-
Gotičko slikarstvo u Trogiru
-
Helena Luša Kroz ovaj se rad kronološki sistematizira i prezentira trogirska gotička slikarska baština 14. i 15. stoljeća te se na primjerima djela istaknutih majstora, kao i onih manje poznatih i anonimnih ukazuje na njihov značaj i njihovu povezanost sa važnim gotičkim umjetničkim centrima s Apeninskog poluotoka. Na temelju količine djela vidimo da je Trogir bio poprište važnijih strujanja u gotičkom slikarstvu zbog djela koja govore likovnim jezikom sredine trečenta. Važan utjecaj u...
-
-
Govor Janjeva među predstavnicima triju generacija iz Kistanja
-
Irena Stanić U radu je prikazana analiza janjevačkog govora triju ispitanika iz Kistanja koji su predstavljali tri generacije govornika. Putem fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke analize, ovim se diplomskim radom uočavaju razlike u govoru između najmlađeg ispitanika (10 g.) te srednje (45 g.) i najstarije ispitanice (82 g.). Iako su zadržane osobine govora Janjeva, dogodile su se određene promjene. Svi oni govore janjevačkim govorom, ali se kod svakoga nije jednako sačuvao. Kod...
-
-
Govor Postira i Škripa na otoku Braču
-
Jadranka Vidas U radu na osnovi terenskog istraživanja provedena je jezična analiza postirskog i škripskog govora na otoku Braču. Sva je pozornost usmjerena na važnost i očuvanje čakavskog narječja jer je važno da se te izvorne riječi i dalje održavaju i pamte u narodu. Povijesni razvoj otoka Brača uvelike je utjecao na razvoj govora njegovih stanovnika. Prikazane su male razlike između obaju govora, a posebno je naglašen bogati leksički fond, riječi kojima se ljudi koriste u svakodnevnom...
-
-
Govor Slanoga
-
Glorija Bender U radu su prikazane fonološke i morfološke značajke govora naselja Slano koje se nalazi u općini Dubrovačko primorje. Istraživanje je provedeno na temelju upitnika i razgovora s mještanima u prosincu 2020. godine te siječnju 2021. godine. Na početku rada doneseni su podaci o smještaju i povijesti Slanoga. Zatim, u sljedećem poglavlju donesene su informacije o narječju i dijalektu kojemu istraživano mjesto pripada, tj. podaci o štokavskom narječju te...
-
-
Govor moga kraja
-
Marina Radošević Hrvatski jezik čine tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko. Svako narječje
ima svoje dijalekte koji se potom dijele na brojne mjesne, odnosno zavičajne govore. U
radu su prikazane glavne značajke štokavskoga narječja te njegova uporaba u Gospiću i
okolici s naglaskom na selo Smiljan. Cilj rada je analizirati smiljanski govor te dati
njegove temeljne značajke. Istraživanja su pokazala kako je smiljanski govor iznimno
sličan govorima Gospića i okolice. Iako je govor...
-
-
Govori Goljaka, Rudinke i Selišta u Donjem Kosinju
-
Ivana Kurteš U radu su analizirani govori Goljaka, Rudinke i Selišta, zaselaka u Donjem Kosinju, koji pripadaju srednjočakavskome dijalektu čakavskoga narječja. Cilj je rada dokazati postojanje čakavskih karakteristika na navedenim područjima. Govori koji se analiziraju prethodno nisu podrobnije dijalektološki istraženi. Istraživanje je provedeno pomoću upitnika, a snimljen je i slobodan govor. Ispitanici su starije životne dobi i svoj životni vijek proveli su u selima koja su istraživana....
-
-
Grad Osijek u okviru koncepta pametnih gradova – studija slučaja
-
Erika Vastl Rad započinje tumačenjem koncepta pametnih gradova, teme koja je u posljednjih nekoliko desetljeća postala sve relevantnija u sociološkom i urbanističkom diskursu. Teorijskim pregledom koncepcije pametnih gradova nastojalo se postići uvid u karakteristike i kriterije koje grad treba zadovoljavati da bi nosio titulu pametnog grada. Glavni fokus ovog rada smješten je na grad Osijek, kojega se pokušalo promotriti u okviru teorijskog koncepta pametnog grada. Kako bi se teorijski koncept...
-
-
Grad u suvremenom hrvatskom romanu
-
Barbara Kraljičak Diplomski rad pristupa fenomenu grada u tekstovima Listopad Tomislava Marijana Bilosnića, Grad u zrcalu Mirka Kovača i Katedrala autora Ive Brešana. Romani su objavljeni istih godina, točnije 2007. i 2008. godine. U kontekstu suvremenoga hrvatskog romana romani su obilježeni autobiografskom notom, autori se poistovjećuju s gradom (Zadar, Dubrovnik, Šibenik). Bilosnić, Kovač i Brešan donose lirski diskurs pripovijedanja, obogaćen mitom, mitologijom i simbolikom. U spomenutim...
-
-
Gradačka onimija u ulozi konstrukcije identiteta stanovništva
-
Ivan Vukasović Prostor Podžablja i Graca, odnosno neumskog zaleđa, jest prostor doticanja državnih granica, ali i etnojezičnih kontakta. Specifična geografska izoliranost, burna povijesna zbivanja, te plejade multietničkih, multireligijskih, te napose višejezičnih dodira kroz stoljeća tvore jedinstven kulturni otisak stanovništva, koji je posebno uočljiv u jezičnoj baštini stanovništva. Imena mjesta, ljudi i životinja jesu neki od najčešćih jezičnih fenomena u kojima je heterogenost...
-
-
Gradina u Murteru kroz prapovijest, antiku i rani srednji vijek
-
Slavko Šarčević Sjevernodalmatinski otok Murter nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Šibensko-kninske županije. Otok je odijeljen od kopna Murterskim kanalom koji je premošten krajem 18. stoljeća. Najraniji tragovi ljudske aktivnosti sežu u razdoblje neolitika, međutim njima se u međuvremenu zagubio trag. Koncem brončanog doba na današnjem položaju Gradine javlja se naselje koje traje kroz čitavo željezno doba te djelomično i kroz rimski period. Od drugog stoljeća povišeni položaji počinju se...
-
-
Gradski statut kao izvor za proučavanje urbanog razvoja Dubrovnika
-
Ivan Bendiš Uradak u čijem je fokusu srednjovjekovni urbanizam i njegova kontrola izgradnje nastoji uz pomoć gradskih statuta srednjovjekovnih komuna u Dalmaciji dokazati postojanje urednog prostornog planiranja posebnu pažnju posvećujući Dubrovniku. Komuna kao političko-društvena zajednica sa određenim stupnjem samostalnosti ali i prostorne ograničenosti, napose njenih urbanih dijelova, bila je primorana razvoj svog gradskog tkiva nadzirati preko zakonskih odredbi štiteći tako prostor od...
-
-
Grafičke tehnike u primarnom obrazovanju
-
Tea Babin Proučavanjem literature iz stručnih knjiga i korištenjem Interneta u radu je prikazana kratka povijest grafike i razvoj grafičkih tehnika te umjetnika koji su doprinijeli tome. Kroz rad je istaknuta važnost i korisnosti grafičkih tehnika, njene specifičnosti u osnovnoj školi te su istaknute neprimjerene i primjerene grafičke tehnike za rad u razrednoj nastavi, odnosno u primarnom obrazovanju. Učitelji/ice bi trebali/le upoznavati djecu i spoznavati njihove mogućnosti likovnog...
Pages
