Naslov Arheologija roda: prošlost, sadašnjost, budućnost
Naslov (engleski) Gender Arhaeology: past, present, future
Autor Ivana Pavišić
Mentor Irena Radić-Rossi (mentor)
Mentor Vedrana Glavaš (komentor)
Član povjerenstva Tomislav Fabijanić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Irena Radić-Rossi (član povjerenstva)
Član povjerenstva Igor Borzić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za arheologiju) Zadar
Datum i država obrane 2019-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija
Sažetak Arheologija roda disciplina je nastala osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao odgovor na androcentrizam koji je dotada vladao u arheološkoj znanosti. Nastala je iz potrebe da se prilikom arheoloških istraživanja uzme u obzir i ženska uloga, doprinos i percepcija prošlosti. Najveći doprinos razvoju ove discipline dale su Margaret W. Conkey i Janet D. Spector svojim člankom Archaeology and the Study of Gender čime su ukazale na pogreške u dotadašnjem pristupu proučavanja materijalne kulture te ponudile potencijalna rješenja za budućnost. Navode da je, ako se želi vjerodostojno prikazati i razumjeti prošlost, nužno uzeti u obzir rod kao važan čimbenik u konstrukciji iste. To znači da je potrebno valjano interpretirati i uzeti u obzir pojam roda u povijesnim i prapovijesnim zajednicama i dovesti ga u vezu s materijalnom kulturom koja se proučava. S druge strane, arheologija roda, potaknuta tadašnjim društvenim događanjima, prije svega feminizmom, dolazi u opasnost od politizacije u jednakoj mjeri kakav je slučaj bio u arheološkim istraživanjima prije pojave ove discipline. Primjer ovakve, pogrešne prakse je izučavanje prapovijesnih figurina kao navodnih dokaza matrijarhalnog ustroja prapovijesti što su odbacili svi ozbiljniji znanstvenici. Pozitivni primjeri primjene arheologije roda u arheološkim istraživanjima su brojni. Problemi poput podjele rada, oružja u neočekivanim kontekstima ili pretpostavki o ulogama žena u prošlosti mnogo su puta razjašnjeni zahvaljujući korištenju pristupa arheologije roda. Dok se u određenim državama arheologija roda primjenjuje već gotovo rutinski, ovakav pristup proučavanju u Hrvatskoj još nije zaživio. Potrebno je napraviti reviziju prošlih istraživanja, educirati arheologe o potrebi prepoznavanja roda u prošlosti te ukazati na važnost ovakvog pristupa u razumijevanju i koncipiranju cjelovite slike prošlosti, što je cilj kojemu svi arheolozi teže.
Sažetak (engleski) Archaeology of gender is a discipline that emerged in the 1980s in response to the androcentric approach that prevailed in archeological science before. It arose out of the need to recognize women's role, contribution and perception of the past in archeological research. Margaret W. Conkey and Janet D. Spector made the greatest contribution to the development of this approach with their article "Archeology and the Study of Gender", which highlighted the mistakes in the approach to the study of material culture in the past and offered potential solutions for the future. They state that if we want to authentically represent and understand the past, it is necessary to consider gender as an important factor in constructing it. This means that the notion of gender in historical and prehistoric communities needs to be properly interpreted, taken into account and linked to the material culture we are studying. On the other hand, gender archeology, fueled by social events of the time, above all feminism, ran into danger of politicization to the same extent as was the case in archeological research prior to the emergence of this discipline. An example of this misconception is the study of prehistoric figurines as alleged evidence of the matriarchal structure of prehistory, which has been rejected by all serious scholars. On the other hand, there are numerous positive examples of the application of gender archeology in archaeological research. Problems such as the division of labor, of weapons in unexpected contexts, or assumptions about the role of women in the past have many times been clarified thanks to the use of approaches suggested by gender archeology. While gender archeology has been applied almost routinely in certain countries, this approach to the study of the past has not yet taken hold in Croatia. It is necessary to revise past research, educate archaeologists about the need to recognize gender in the past, and point out the importance of this approach in understanding and conceptualizing a more complete picture of the past, a goal that all archaeologists strive for.
Ključne riječi
rod
feminizam
uloga žena
teorijski okvir
znanstveni pristup
Ključne riječi (engleski)
gender
feminism
women’s role
theoretical framework
scientific approach
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:499929
Studijski program Naziv: Arheologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) arheologije (univ. bacc. archeol.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-03-11 14:32:12