Paginacija

Drache in der mittelhochdeutschen höfischen Epik
Drache in der mittelhochdeutschen höfischen Epik
Dora Valčić
Von der Antike bis zur Gegenwart wurde das Bild des Drachen in Kunst und Literatur sowohl mit guten als auch mit bösen Eigenschaften repräsentiert. Die Spuren und Elemente von dem Drachen lassen sich überall in verschiedenen literarischen Epochen finden, besonders in der Literatur des Mittelalters. Diese Diplomarbeit beschäftigt sich mit dem Leben im (Hoch)Mittelalter mit dem Schwerpunkt auf der höfischen Epik, beschreibt die damalige Kultur und das Leben und betrachtet die Merkmale der...
Dramaturgijska obilježja predstave "Mnogolozi (mi ne prodajemo sentiment, mi smo kuća užitaka)"
Dramaturgijska obilježja predstave "Mnogolozi (mi ne prodajemo sentiment, mi smo kuća užitaka)"
Antonia Kulušić
U ovom smo radu opisali i analizirali dramaturgijska obilježja predstave „Mnogolozi (Mi ne prodajemo sentiment, mi smo kuća užitaka)“ koja je nastala kao produkt rada glumaca amatera pod vodstvom zadarske glumice Mije Zare. Predstava je analizirana kroz vlastiti uvid u predstavu i analizom odabranih monologa koji su preuzeti iz hrvatske i svjetske književnosti i koji su kao književni predlošci predstavi poslužili u kreiranju priče i radnje. Monolozi su postali monološki dijalozi...
Dramska poetika u prvome ciklusu drama Asje Srnec Todorović
Dramska poetika u prvome ciklusu drama Asje Srnec Todorović
Rea Bešić
U središte ovoga rada smještena je analiza pet drama Asje Srnec Todorović: Mrtva svadba, Uzmak, Zamah, Zelena soba i Opasno muklo. U prvome poglavlju rada predstavljen je opus autorice te je njeno stvaralaštvo smješteno u vremenski i književni kontekst. U drugome poglavlju, koje jest središnje poglavlje ovoga rada, pažnja je posvećena poetici koja obilježava tih pet drama. Svaka drama zasebno je obrađena. U posebnom poglavlju, zbog zajedničkih dodirnih točaka, uspoređene su...
Dramski i lutkarski izraz 21. stoljeća na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku
Dramski i lutkarski izraz 21. stoljeća na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku
Ana Erceg
Najveća posebnost šibenske kazališne kulture jest Međunarodni dječji festival. Po prvi put je održan 1958. godine. Ima više svjedočenja kako je utemeljen. U ovo vrijeme radosti i dječjeg veselja Šibenik postaje ljudski globus u malom. Na radionici Nora djeca postaju mali novinari i kazališni kritičari. Održava se dva tjedna, odnosno koliko traje i sam festival. Rad u Nori je predivan dio života pun novih poznanstava i lijepih uspomena. Određenim propozicijama...
Dramski odgoj u predškolskim ustanovama na području Grada Zadra
Dramski odgoj u predškolskim ustanovama na području Grada Zadra
Snježana Nekić
Dramski odgoj je skup metoda učenja koje služe u odgojno obrazovnom procesu, dok dramske tehnike bitno olakšavaju rad. Dramska igra može dakako biti uvod za stjecanje dramskog iskustva u okviru dramskog odgoja. Dramska igra, dramska vježba, procesna drama, improvizacija trebale bi naći svoje mjesto u predškolskim ustanovama. U dramskoj je igri najvažnije maštovito i kreativno igranje u poticajnoj sredini djece predškolske dobi, pri čemu se ne inzistira na rezultatu igre. Dijete...
Dramsko stvaralaštvo Lade Kaštelan
Dramsko stvaralaštvo Lade Kaštelan
Lucija Benkus
U diplomskome je radu prikazano dramsko stvaralaštvo Lade Kaštelan. Budući da je riječ o autorici koja je u hrvatsku dramsku književnost ušla s generacijom koju povjesničari književnosti najčešće nazivaju sintagmom suvremena hrvatska drama ili mlada hrvatska drama, pojašnjen je termin postmodernizam te su iznesena važna obilježja suvremene hrvatske drame. S obzirom na to da se Lada Kaštelan ističe kao jedna od začetnica ženskoga pisma u suvremenoj hrvatskoj drami i...
Dramsko stvaralaštvo Mire Gavrana
Dramsko stvaralaštvo Mire Gavrana
Marina Šako
Miro Gavran hrvatski je dramatičar, pripovjedač i romanopisac. Iako je njegov prozni rad ostavio traga na hrvatskoj književnoj sceni, onaj svakako najistaknutiji je njegov dramski rad. Gavran je najprevođeniji i najizvođeniji hrvatski moderni dramatičar. U svojim dramama uvodi nas u razne svjetove i obrađuje teme širokog raspona od drama s povijesnim likovima poput drama Kreontova Antigona, Shakespeare i Elizabeta, Noć bogova do onih sa običnim, suvremenim likovima smještenim u...
Dramsko stvaralaštvo Sarah Kane
Dramsko stvaralaštvo Sarah Kane
Petra Sunara
U ovom završnom radu kroz analizu dramske forme i sadržaja prikazat će se tematsko-motivski elementi nasilja, samoubilački aspekti, eksplicitna seksualnost, iskazi uma i duše prisutni u dramama Sarah Kane. Njezina bolest i samoubojstvo doprinijela su brojnim natpisima u novinama i člancima, stoga je njezino dramsko stvaralaštvo palo u drugi plan. Ovaj završni rad omogućit će to da ne umanjujemo vrijednost Kaneine spisateljske sposobnosti i da na njezine drame i predstave ne gledamo...
Druga faza pjesništva Jakše Fiamenga
Druga faza pjesništva Jakše Fiamenga
Ana Iglić
Nesumnjivo je kako je Jakša Fiamengo ostavio neizbrisiv trag u pjesništvu postmoderne književnosti s mediteranskim prizvukom. No još je veći trag ostavio na području dalmatinske šansone kroz skladane pjesme. Baštinsko svjetlo najviše izvire u drugoj fazi njegova pjesništva. Krenuvši od upoznavanja njegova života i stvaralaštva, preko pjesništva i obilježja istoga te prve i druge faze i najznačajnijih zbirki dolazi se do sveprisutnih motiva mora, plovidbe, vremena, jezika,...
Druga kohorta Kiresta
Druga kohorta Kiresta
Frane Asanović
Tema ovog diplomskog rada je Druga kohorta Kiresta, specijalistička streličarska augzilijarna postrojba antičke rimske vojske. Ova postrojba je podrijetlom s prostora sirijske provincije Kirestike. Njezini pripadnici dolaze iz dva antička grada sjeverne Sirije, Bereja i Kir. Druga kohorta Kiresta je vjerojatno bila smještena prvo u Burnumu, a zatim u Tiluriju. Javlja se samo na prostoru rimske provincije Dalmacije. Sve što se o njoj dosad zna, otkriveno je na temelju 11 nadgrobnih...
Druga strana heroja: Ahilej i Arjuna u kontekstu odbijanja odlaska u rat
Druga strana heroja: Ahilej i Arjuna u kontekstu odbijanja odlaska u rat
Gian Luca Braus
U ovom radu uspoređuju se prikazi Ahileja i Arjune po kriteriju zajedničkih motiva odbijanja odlaska u rat i preuzimanja ženske uloge. Glavni izvori su izvorni tekstovi Homerove Ilijade, Stacijeve Ahileide i Vyāsine Mahābhārate iz kojih se izvlače citati o spomenutim motivima. Dodatni izvori uključuju i nekoliko znanstvenih članaka te prijevode tekstova.
Društvena kritika kroz prizmu naturalizma u romanima É. Zole (Nana) i E. Kumičića (Gospođa Sabina)
Društvena kritika kroz prizmu naturalizma u romanima É. Zole (Nana) i E. Kumičića (Gospođa Sabina)
Iva Marijanović
Ovaj književnokomparatistički aspektirani rad temelji se na usporedbi društvene kritike zastupljene u romanima Nana (1880.) i Gospođa Sabina (1883.). Izložene su teorijske komponente naturalizma kao pokreta i pravca koji je obilježio posljednja desetljeća devetnaestoga stoljeća. Također su predstavljena glavna obilježja stvaralaštva romanopisaca obrađenih romana, Émilea Zole (1840.–1902.) i Eugena Kumičića (1850.–1904.). Središnji dio rada obuhvaća iscrpnu analizu...

Paginacija