Pages

Arheološka baština Narone (Vid kod Metkovića) i njezina turistička valorizacija
Arheološka baština Narone (Vid kod Metkovića) i njezina turistička valorizacija
Tea Bebić
U ovom radu riječ je o antičkom gradu Naroni (današnjem Vidu pokraj Metkovića). Na početku rada nalazi se uvod, a zatim poglavlja Povijest Narone i Vida, Naronitanski Augusteum, Ostali arheološki lokaliteti, Arheološki muzej Narona, Ostali kulturni spomenici u Vidu, Turistička valorizacija Narone, te Zaključak. U poglavlju Povijest Narone i Vida nalaze se podatci o prvom pisanom izvoru o postojanju Narone, naronitanskoj biskupiji, Urbikinoj ostavi, te o osnutku Starinarskog...
Arheološka i spomenička baština Grada Benkovca
Arheološka i spomenička baština Grada Benkovca
Filip Čulina
Grad Benkovac smješten je u unutrašnjosti Zadarske županije, te na površini od 514 kvadratnih kilometara ima oko 11 026 stanovnika. To područje obiluje nepokretnim kulturnim dobrima, od kojih su 34 upisani u Registar kulturnih dobara. Već u prapovijesti počinje život na području Benkovca, što potvrđuju obilni dokazi. Najbogatija nalazišta iz ovog razdoblja su u Smilčiću (neolitik) Islamu Grčkom (paleolitik) te Aserija (predrimsko razdoblje). Aserija je bila možda...
Arheološka istraživanja istočnog dijela Salone tijekom 21. stoljeća
Arheološka istraživanja istočnog dijela Salone tijekom 21. stoljeća
Ivana Marasović
Tema ovog završnog rada su arheološka istraživanja provedena u istočnom dijelu Salone tijekom 21. stoljeća. U radu se posebna pozornost posvetila revizijskim istraživanjima provedenim na prostoru tzv. Oratorija A. Dugo godina smatralo se da je Oratorij A najstariji ranokršćanski kultni objekt na području Salone, međutim, novim istraživanjima odbačena je ta teorija. Na Bilankuši je provedeno zaštitno arheološko istraživanje 2001. godine prilikom kojeg je pronađena ara Tita...
Arheološka slika Imotske krajine u srednjem vijeku
Arheološka slika Imotske krajine u srednjem vijeku
Klara Glavota
Prostor koji danas zauzima Imotska krajina naseljen je u kontinuitetu još od razdoblja prapovijesti. O tome nam svjedoče rezultati brojnih rekognosciranja ovog područja koja su iznjedrila brojku od preko 500 do sada poznatih i nepoznatih arheoloških lokaliteta. Unatoč tome Imotska krajina još je uvijek nedovoljno istražena, a većinom je riječ o manjim zaštitnim istraživanjima u sklopu većih građevinskih pothvata. U fokusu ovog rada nalaze se samo oni arheološki istraženi...
Arheološka slika Osijeka u novom vijeku
Arheološka slika Osijeka u novom vijeku
Ivan Klasan
Rad predstavlja istražene arheološke lokalitete novog vijeka na području današnjeg grada Osijeka. Na temelju različitih povijesnih izvora dobiven je uvid u prošlost grada, osobito Tvrđe koja je bila vojni i kulturni centar novovjekovnog Osijeka. Arheološka su istraživanja većinom provedena u sklopu revitalizacije i zaštite povijesne jezgre te izgradnje moderne gradske infrastrukture. Lokaliteti su uglavnom istraženi od strane arheologa Muzeja Slavonije Osijek i Arheološkog...
Arheološka svjedočanstva o rimskoj medicini u provinciji Dalmaciji
Arheološka svjedočanstva o rimskoj medicini u provinciji Dalmaciji
Paula Behin
Arheološka građa koju vežemo za rimsku medicinu na prostorima nekadašnje provincije Dalmacije relativno je bogata nalazima. U ovom radu nastojala sam sistematizirati tu vrstu nalaza. Tijekom rada osvrnula sam se i na same početke grčke medicine, koja je ukorijenila medicinu kakvu su poznavali Rimljani. Oni su učinili izvanredni pomak na području javne zdravstvene službe gradnjom termi i cisterna. Nadalje, nezaobilazno je spomenuti religijski aspekt koji je u ono doba bio od iznimnog...
Arheološka topgografija sela Primorski Dolac
Arheološka topgografija sela Primorski Dolac
Dino Ribić
Primorski Dolac naziv je sela smještena u Dalmatinskoj zagori, dvadesetak kilometara sjeverno od Trogira. Prostor sela nikad se nije istraživao, a u stručnoj literaturi tek se sporadično spominje. Jedini koji je pokušao predstaviti ovaj prostor jest lokalni svećenik fra Ante Čavka u knjizi „Povijest Primorskog Doca“.74 U ovom radu predstavljaju se i opisuju arheološki potencijali sela Primorski Dolac. Svi predstavljeni i opisani potencijali ujedno su terenski pregledani....
Arheološka topografija grada Vukovara
Arheološka topografija grada Vukovara
Biljana Burazer
Kroz rad se obrađuju prapovijesni, antički i srednjovjekovni značajni arheološki nalazi i područja grada Vukovara kako bi se uočio kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja. Ističe se važnost geomorfoloških i hidrogeoloških čimbenika u odabiru pojedinih zona grada, od kojih se većina ponovno odabire kroz više epoha ljudske kulture. Uočena je važnost novih istraživanja, kako onih revizijskog, tako i onih pokusnog karaktera. Za sada najstariji materijalni nalaz iz grada...
Arheološka topografija kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Splita
Arheološka topografija kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Splita
Ivan Škorić
U diplomskom radu nabrajaju se i analiziraju lokaliteti koji se datiraju u period od 4. do 11. stoljeća, odnosno kasne antike i ranog srednjeg vijeka na području Splitskog poluotoka. Cilj je rada dobiti topografski prikaz razvoja Splita iz carske palače u srednjovjekovni grad. Područje se Splitskog poluotoka u navedenom razdoblju razvijalo kroz dinamične geopolitičke promjene i utjecaje koji su vidljivi na lokalitetima. U radu se obrađuju lokaliteti sakralnog, stambenog i gospodarskog...
Arheološka topografija općina Zmijavci i Runovići u Imotskoj Krajini
Arheološka topografija općina Zmijavci i Runovići u Imotskoj Krajini
Ivan Žužul
U radu se obrađuje arheološka topografija Zmijavaca i Runovića, dviju općina smještenih u južnom dijelu Imotske Krajine. U pitanju je tipični krški krajolik dalmatinske zagore s dosta oskudnim resursima, gdje su ljudi kroz sva povijesna razdoblja prilagođavali okoliš svojim potrebama stvarajući jedinstven kulturni krajolik. Rezultati ovakvih aktivnosti su brojni arheološki lokaliteti koje je autor nastojao otkriti primjenom modernih metoda kabinetskog studiranja i ciljanim...
Arheološka topografija općine Semeljci u istočnoj Slavoniji
Arheološka topografija općine Semeljci u istočnoj Slavoniji
Marin Lutring
U radu je predstavljena sinteza dosadašnjih saznanja o arheološkoj topografiji Općine Semeljci na temelju terenskih pregleda, površinskog materijala, materijala iz Muzeja Đakovštine, toponimije, topografije i relevantnih podataka iz literature. Obuhvaćen je prostor današnjih administrativnih granica Općine Semeljci sa selima Kešinci, Koritna, Mrzović, Vrbica i Semeljci. Arheološki lokaliteti na temelju građe pokazuju kontinuitet naseljavanja od neolitika do novog vijeka.
Arheološka topografija ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Nina, Privlake i otoka Vira
Arheološka topografija ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Nina, Privlake i otoka Vira
Ante Žepina
U ovom radu obrađeni su svi lokaliteti groblja i crkvi na području Nina, Privlake i otoka Vira iz ranog srednjeg vijeka. Nin je arheološki bogato mjesto jer je njegova povijest duga. U razdoblju od 9. do 11. stoljeća preuzeo je ulogu političkog i vjerskog središta Hrvata. Tada je izgrađena i crkva Sv. Križa koja je danas jedna od najpoznatijih starohrvatskih spomenika. U blizini crkve su pronađeni i ostatci ranosrednjovjekovnog naselja što je iznimna rijetkost. Pronađeni nalazi u...

Pages