Pages
-
-
Hrvatska pomorska radijska služba
-
Renata Rubčić Tematika ovog završnog rada je pomorska radijska služba u Republici Hrvatskoj, njezina svrha i namjena. Također su navedene obalne radijske postaje koje vrše komunikaciju plovila s kopnom putem VHF i VHF DSC sustava. Opisani su sustavi koji su namijenjeni upravljanju i organizaciji cjelokupnog pomorskog prometa u svrhu poboljšanja sigurnosti plovidbe, zaštiti okoline, radu službe pomorskog sustava i funkciji zaštite ljudskih života na moru.
-
-
Hrvatska seljačka stranka od 1920. do 1929. godine
-
Sandro Mučalo Tema ovog diplomskog rada je Hrvatska seljačka stranka od 1920. do 1929. godine. HSS je bila vodeća hrvatska stranka u novostvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenca, predvođena Stjepanom Radićem bila je na čelu hrvatskog nacionalnog pokreta. Kraljevina SHS je nastala 1. prosinca 1918. godine kada je regent princ Aleksandar Karađorđević proglasio jedinstvenu državu bez pitanja hrvatskog i ostalih naroda na južnoslavenskom prostoru. Državom se upravljalo centralistički i...
-
-
Hrvatska usmena književnost kroz povijesna razdoblja
-
Jelena Baraba Pojavnost hrvatske usmene književnosti tumači se od davnina. Javljanjem pojedinca, koji odluči prenijeti određeni sadržaj nekom drugom govorniku, odnosno slušatelju, javlja se i usmena književnost. Usko povezana usmenoj književnosti jest pisana književnost. Ostavljajući trag na papiru ili nekom drugom materijalu stvarala se upravo takva književnost. Koliko god su povezane jedna s drugom, toliko su i kontrasne. Povjesničari književnosti koji su se istakli proučavanjem usmene i...
-
-
Hrvatske basne od Matije Antuna Relkovića do Krkleca
-
Valentina Bukić U ovom diplomskom radu obrađuje se basna kao važan dio književnosti. Prikazan je postanak basne i njezini najvažniji svjetski predstavnici. Najvažniji basnopisci na kojima se temelji ova vrsta književnosti su: Ezop, Jean de la Fontaine, Gotthold Ephraim Lessing, Ivan Andrejevič Krilov i Pančatantra. Basna se proširila po cijelom svijetu pa se tako javlja i u Hrvatskoj. Nekoliko hrvatskih najznačajnijih basnopisaca su: Matija Antun Relković, Ivan Filipović, Rikard Katalinić...
-
-
Hrvatske digitalne zbirke
-
Neven Vlakić Digitalizacija je u posljednjih dvadeset godina postala neizostavni dio hrvatskih nacionalnih kulturnih politika i programa u koje su uključene i hrvatske knjižnice. Većina knjižnica razaznala je važnost informatičkog doba pa je digitalizacija, kao dio informacijsko komunikacijske tehnologije, postala neizostavni i konstruktivni dio njihova poslovanja, a sve u svrhu popularizacije knjižnične građe, zaštite stare i rijetke građe, točnije izvornika te povećanje dostupnosti...
-
-
Hrvatske književnice u "Zori dalmatinskoj"
-
Mirta Topljak Zora dalmatinska prvi je preporodni časopis koji je izašao u Dalmaciji, stoga je bio važno glasilo brojnih dalmatinskih pjesnika, ali i suradnika iz ostalih krajeva zemlje. Prva polovica devetnaestoga stoljeća u Hrvatskoj obilježena je preporodnim gibanjima, a važno je da su tada uz bok muškarcima stale i poneke žene. Među pjesnicima Zore dalmatinske ravnopravno stoje Šibenčanka Ana Vidović i Imoćanka Ana Vrdoljak. Obje su svoje pjesme u časopisu objavljivale od 1844. do 1846....
-
-
Hrvatske turističke destinacije u talijanskim putničkim blogovima
-
Viktorija Klasić Talijanski blogeri posvećuju pažnju turističkim destinacijama Hrvatske i prikazuju ih u svojim blogovima. U završnom radu se predstavljaju profili blogera koji pišu na talijanskom jeziku o Hrvatskoj, obrađuje se sadržaj njihovih blogova i analizira se stil i jezik pojedinih tekstova. Profil blogera opisuje ukratko njihovu biografiju, početke pisanja bloga te na koji način pišu svoje blogove i koja je njihova poruka čitateljima. Analizom je utvrđeno da se njihovi blogovi ne...
-
-
Hrvatski ban Ivan Mažuranić
-
Gorana Letić Ivan Mažuranić svojim političkim djelovanjem ostavlja duboki trag u stvaranju moderne hrvatske politike. I ne samo u politici već i u književnosti pokazao je iznimnu vrijednost koju je ostavio u naslijeđe budućih generacija. U političkom djelovanju ističe se njegovo članstvo u Hrvatskom saboru od1848. godine, obnašanja raznih političkih dužnosti do dužnosti bana. Nosio je titulu Ban pučanin jer se želio na taj način približiti građanskom društvu i na taj način...
-
-
Hrvatski kao nasljedni jezik - prikaz slučaja
-
Iva Ricov Nasljednim jezikom služe se osobe koje žive u području koje nije većinski naseljeno govornicima toga jezika, odnosno taj jezik, između ostaloga, nije službeni jezik. Nasljedni govornici crpe motivaciju za učenje jezika iz obiteljskih ili kulturoloških razloga. Taj je jezik važan dio njihova identiteta, kako osobnoga, tako i obiteljskog. Kod govornika nasljednoga jezika zamjetna su različita odstupanja koja se često događaju zbog utjecaja prvoga jezika koji je svakako...
-
-
Hrvatski katolički pokret do kraja Prvog svjetskog rata s posebnim osvrtom na Dalmaciju
-
Kristijan Dolić U radu se daje pregled Hrvatskog katoličkog pokreta od njegova pokretanja do završetka Prvoga svjetskog rata. Katolička crkva pokušava se oduprijeti sekularizacijskim promjenama većom aktivnošću klera među narodom te poticanjem laika, posebno mladih, na angažiranje u socijalnim, gospodarskim i društvenim aktivnostima. Pokret se isprva kloni političke aktivnosti, ali prema kraju Austro-Ugarske Monarhije sve se veći broj članova pokreta politički angažira u borbi za ujedinjenje...
-
-
Hrvatski migranti u Njemačkoj nekad i danas: usporedba „gastarbajtera“ i transmigranata
-
Draženka Barić Temeljni cilj ovog rada bio je usporediti i prikazati socijalnu stvarnost dviju migrantskih skupina u Njemačkoj- „gastarbajtera“ i transmigranata. U radu su ove dvije skupine uspoređene prema motivima odlaska, integraciji u njemačko društvo, transnacionalnoj dimenziji aktivnosti migranata i planu povratka. Korištenjem kvalitativne metode intervjua dobiven je uvid u pojedinačna iskustva hrvatskih migranata u Njemačkoj. U istraživanju je sudjelovalo šest sugovornika od kojih tri...
-
-
Hrvatski mitovi i legende u novijoj pripovjednoj praksi
-
Matea Mihovilčević U ovom radu obradila sam temu Hrvatski mitovi i legende u novijoj pripovjednoj praksi. Mitovi i priče jedne zemlje pohranjeni su na različitim mjestima, uključujući usmenu književnost. Za pučanstvo, usmena književnost samo komunicira i čuva mitove, a ne stvara ih. Pismeni radovi hrvatske književnosti sa elementima mitova i legendi prožeti su prostorom, domoljubljem, moralom, religijom. Mit se svrstava u jednostavne oblike. Za hrvatsku mitologiju i legende od osobite je važnosti...
Pages
