Naslov Istraživanje procesa redakture u podslovljavanju Naslov (engleski) A study on revision processes in subtitling Autor Vedrana Čemerin Dujmić Mentor Nataša Pavlović (mentor)Mentor Vanda Mikšić (komentor)Član povjerenstva Anita Pavić Pintarić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Marija Omazić (član povjerenstva)Član povjerenstva Goran Schmidt (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zadru Datum i država obrane 2023-05-29, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 81 - Lingvistika i jezici Sažetak Pitanje kvalitete podslova igra važnu ulogu u traduktologiji, no tek su rijetka istraživanja posvećena ljudima koji se bave zadacima osiguranja kvalitete audiovizualnih prijevoda i načinu na koji se njihov rad odvija. Ovaj rad bavi se postupcima redakture podslova i metakognitivnim procesima redaktora. Pritom se koristi metodologijom istraživanja prijevodnih procesa u eksperimentalnom okruženju. S obzirom na način na koji je osmišljen, rad spaja tri područja traduktologije: istraživanje prevođenja za audiovizualne medije, osiguranje kvalitete prijevoda i istraživanja prijevodnih procesa. Istraživanje se odvijalo u tri faze. Kako bi se stekao uvid u okolišne čimbenike koji utječu na rad redaktora podslova i situaciju na hrvatskom tržištu audiovizualnih prijevoda, u prvoj fazi istraživanja provedeno je online anketno istraživanje među populacijom redaktora podslova. Sljedeću fazu istraživanja činila je pilot studija temeljem koje je u konačnici osmišljen i proveden glavni dio eksperimentalnog istraživanja. I pilot studija i glavni eksperiment provedeni su uživo sa sudionicima istraživanja, nakon čega je uslijedila kvalitativna analiza i triangulacija prikupljenih podataka. Podaci su prikupljeni metodama snimanja zaslona i retrospektivnog intervjua i analizirani metodom kvalitativne analize sadržaja. Rezultati istraživanja upućuju na važnost metakognitivnih aspekata redakture podslova i pružaju uvid u način na koji se redaktorska metakognicija primjenjuje u praksi. U cjelokupnim rezultatima istraživanja ogleda se nekoliko tematskih cjelina. Kao prvo, redaktura podslova nije uvijek nužan dio lanca osiguranja kvalitete prijevoda, odnosno riječ je o donekle prekarnoj djelatnosti. Uloge prevoditelja, lektora i redaktora u tržišnim uvjetima često nisu jasno odijeljene. Klijenti često pridaju veću važnost tehničkim negoli sadržajnim aspektima podslova, što se u određenoj mjeri ogledalo i u rezultatima pilot studije i glavnog eksperimenta tijekom kojih su sudionici prvo svoju pozornost usmjerili na rješavanje tehničkih problema, a tek potom se usredotočavali na jezično-tekstualne probleme. Sudionici svih triju faza istraživanja iskazali su razvijene međuljudske kompetencije i izrazito razvijenu kompetenciju uporabe pomagala i vanjskih resursa, kao i unificirane predodžbe o tome što je kvalitetan prijevod. Sudionici pilot studije i glavnog eksperimenta ukazali su na nelinearnost procesa redakture, to jest na potrebu za čestim konzultiranjem drugih dijelova podslova na kojima su radili. Kad je riječ o metakognitivnim vještinama, sudionici anketnog upitnika uočavali su važnost prepoznavanja postojanja problema u tekstu prijevoda i zatim pronalaska prikladne metode i načina njegova rješavanja, dok su sudionici pilot-studije i glavne studije u velikoj većini slučajeva nakon provedbe eksperimentalnoga zadatka mogli povezati konkretne radnje na zaslonu s konkretnim argumentima zašto su unijeli pojedine izmjene i kako su do njih došli. Takvi rezultati upućuju na razvijenost metakognitivne regulacije i metakognitivnog vezivanja među sudionicima istraživanja. Iako su sudionici glavnog eksperimentalnog dijela istraživanja katkad bili nesigurni u pogledu točnosti unesenih jezičnih rješenja, unosili su izmjene koje odgovaraju standardnojezičnim oblicima, što također upućuje na određen stupanj internalizacije radne prakse. Stoga rezultati i pilot-studije i glavnoga eksperimenta upućuju na zaključak da se metakognitivni procesi oslanjaju na deklarativno i procesno znanje pohranjeno u umu redaktora, čije nesvjesno dohvaćanje i obrada potpomažu svjestan proces redakture.
Sažetak (engleski) Issues related to subtitle quality have an important role in Translation Studies. However, studies that deal with people responsible for audiovisual translation quality assurance and the way in which they perform their tasks remain rare. This study aims to explore subtitle revision procedures and metacognitive processes of subtitle revisers, utilizing translation process research methodology in an experimental setting. Taking into account its research design, the study combines three areas of Translation Studies: Audiovisual Translation, Translation Quality Assessment and Translation Process Research. The research was performed in three phases. In order to gain insight into environmental factors influencing revisers' tasks and the overall conditions in the Croatian AVT market, the first phase included an online questionnaire survey conducted among professional subtitle revisers. The next phase involved a pilot study used as the foundation for the main experiment. Both the pilot study and the main study were conducted in person and were followed by qualitative data analysis and data triangulation. Data collection methods used included screen recording and retrospective interviews. Subsequently, the data were analyzed using qualitative content analysis. Research results indicate the importance of the metacognitive aspects of subtitle revision and provide insight into the practical application of revisers' metacognition. Overall research results indicate several thematic areas. First, subtitle revision is not always an integral part of the quality assurance system, which makes it a somewhat precarious activity. The roles of translators, proofreaders, and revisers are often not clearly delineated. The clients often give more importance to technical as opposed to terminological aspects of the subtitles, which has also been demonstrated by the results of the pilot study and the main study, whose participants first focused their attention on resolving technical issues, followed by language and text problems. Participants of all three phases of the research demonstrated highly developed interpersonal competences and the compentence related to the use of external resources, as well as unified concepts of translation quality. Participants in the pilot study and the main experimental study indicated that the revision process is non-linear, which means that they often moved from one subtitle segment to others and back. Considering their metacognitive skills, the questionnaire survey participants recognized the importance of problem recognition and the need to pair it with suitable method and manner of its resolution. The participants of the pilot study and the main study were able to relate specific acts done during the revision task with specific arguments why they introduced individual changes and how they selected their solutions. These results indicate developed metacognitive regulation and metacognitive bundling among our research participants. Although the participants of the main study sometimes expressed uncretainty about the accuracy of their grammar changes, they introduced standard language solutions, which also indicates a certain level of internalized working practice. Therefore, the results of the pilot study and the main experiment point to the conclusion that metacognitive processes rely on declarative and process knowledge stored in revisers' mind, whose unconscious retrieval and processing support the conscious process of revision.
Ključne riječi
audiovizualno prevođenje
podslovljavanje
metakognicija
redaktura podslova
Ključne riječi (engleski)
audiovisual translation
subtitling
metacognition
subtitle revision
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:162:810613 Datum promocije 2023 Studijski program Naziv: Humanističke znanosti Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2023-11-30 08:50:00
