| Sažetak | Sve veća kulturna raznolikost modernih društava aktualizira važnost afirmacije interkulturalnog dijaloga. Globalno povezivanje svijeta, otvaranje društava pa, samim time, i njihovo kulturno usložnjavanje ima brojne prednosti, kako za društva tako i za pojedinca. No, ono sa sobom donosi i brojne izazove. Budući da susreti pripadnika različitih kultura ne rezultiraju nužno i pozitivnim odnosima, nužno je načela interkulturalizma integrirati u što više ljudskih djelatnosti, pri čemu odgoj i obrazovanje imaju ključnu ulogu. U tom su pogledu učitelji, ali i budući učitelji jedni od ključnih nositelja razvoja interkulturalne kompetencije. No, s obzirom na to da razvoj interkulturalne kompetencije počiva na razvoju interkulturalne osjetljivosti, iskazivanje interkulturalne osjetljivosti jedan je od preduvjeta daljnjeg razvoja ove kompetencije. Suvremeni odgoj i obrazovanje imaju nezamjenjivu ulogu u afirmaciji pozitivnih odnosa i dijaloga među pripadnicima različitih kultura. Ta afirmacija moguća je jedino u slučaju zadovoljavajuće izraženosti interkulturalne osjetljivosti svih dionika odgojno-obrazovnog procesa, s posebnim naglaskom na (buduće) učitelje kao ključne nositelje interkulturalnog odgoja i obrazovanja u školi, a samim time i u društvu. U teorijskom dijelu rada detaljno je objašnjen pojam kulture, multikulturalizma, interkulturalizma, komunikacije, interkulturalne kompetencije te interkulturalne osjetljivosti. Također, definirana je interkulturalna pedagogija i njezina uloga u suvremenom obrazovanju, a iznesen je i kratak pregled studijskih programa za obrazovanje budućih učitelja u Republici Hrvatskoj s naglaskom na kolegije koji posredno ili neposredno tematiziraju interkulturalizam. Empirijskim istraživanjem obuhvaćeni su svi učiteljski studiji u Republici Hrvatskoj, što uključuje osam studija na sedam sveučilišta: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Učiteljski studij Filozofskog fakulteta u Splitu, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za nastavničke studije u Gospiću i Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te Učiteljski studij Sveučilišta u Slavonskom Brodu. U istraživanju je sudjelovalo 630 studenata učiteljskih studija, a provedeno je anketnim upitnikom koji je obuhvaćao: Upitnik sociodemografskih podataka, Skalu interkulturalne osjetljivosti, Upitnik multikulturalnog iskustva te Skalu stava o zajedničkom školovanju učenika različite kulturne pripadnosti. Cilj istraživanja bio je ispitati interkulturalnu osjetljivost studenata učiteljskih studija u Republici Hrvatskoj te pojavnost multikulturalnog iskustva. Ispitan je i suodnos interkulturalne osjetljivosti studenata i multikulturalnog iskustva, stavova prema zajedničkom školovanju djece različite kulturne pripadnosti te relevantnih sociodemografskih varijabli. Rezultati istraživanja upućuju na iznadprosječno razvijenu interkulturalnu osjetljivost ispitivane populacije te na postojanje razlika u toj izraženosti s obzirom na neke sociodemografske čimbenike, ali i s obzirom i na većinu multikulturalnih iskustava. Također, rezultati ispitivanja pojavnosti multikulturalnih iskustava upućuju na to da studenti učiteljskih studija uglavnom posjeduju zadovoljavajuću razinu multikulturalnih iskustava, no i da ta iskustva nisu jednako brojna s obzirom na sva ispitivana multikulturalna iskustva. Na koncu, rezultati ispitivanja povezanosti interkulturalne osjetljivosti i stavova prema zajedničkom školovanju učenika različite kulturne pripadnosti upućuju na njihovu pozitivnu povezanost. Ovim je istraživanjem validirana Skala interkulturalne osjetljivosti na uzorku studenata učiteljskih studija te su postavljene osnove za daljnja istraživanja interkulturalne osjetljivosti ove populacije. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao polazišna točka prilikom kreiranja i provedbe inicijalnog obrazovanja učitelja, ali i kao smjernice učiteljskim studijima u Republici Hrvatskoj na eventualne prostore u kojima njihov doprinos može utjecati na veći razvoj interkulturalne osjetljivosti njihovih studenata. Odnosno, učiteljski bi studiji na osnovu ovih rezultata istraživanja mogli definirati nove, ali i dopuniti postojeće ishode učenja kolegija s ciljem dodatnog poticanja razvoja interkulturalne osjetljivosti njihovih studenata. Jednako tako, neki od dobivenih rezultata mogu poslužiti i pri planiranju i programiranju odgoja i obrazovanja na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini te u radu s roditeljima učenika na tim razinama, i to u smislu posvećivanja dodatne pažnje onim elementima odgoja i obrazovanja koji su se u ovom istraživanju pokazali bitnima za razinu interkulturalne osjetljivosti, a na koje ove ustanove mogu utjecati (poput iskustava školovanja s pripadnicima drugih kultura, učeničkih razmjena te dodatnih mogućnosti učenja stranih jezika). |
| Sažetak (engleski) | The increasing cultural diversity of modern societies actualizes the importance of affirming intercultural dialogue. The global connection of the world, the opening of societies and, therefore, their cultural complexity has numerous advantages, both for societies and individuals. However, it also brings with it numerous challenges. Since meetings between members of different cultures do not necessarily result in positive relations, it is necessary to integrate the principles of interculturalism into the broadest possible range of human activities, where education plays a key role. In this regard, teachers, as well as future teachers, are one of the key bearers of the development of intercultural competence. However, given that the development of intercultural competence rests on the development of intercultural sensitivity, the expression of intercultural sensitivity is one of the prerequisites for the further development of this competence. Modern education has an irreplaceable role in the affirmation of positive relations and dialogue between members of different cultures. This affirmation is possible only in case of satisfactory development of intercultural sensitivity of all participants of the educational process, with a special emphasis on (future) teachers as key bearers of intercultural education in school, and therefore in society. In the theoretical part of the work, the concept of culture, multiculturalism, interculturalism, communication, intercultural competence and intercultural sensitivity is explained in detail. Also, intercultural pedagogy and its role in modern education are defined, and a brief overview of study programs for the education of future teachers in the Republic of Croatia is presented, with an emphasis on courses that directly or indirectly address interculturalism. Empirical research covers all teacher studies in the Republic of Croatia, which includes eight studies at seven universities: the Faculty of Teacher Education at the University of Zagreb, the Department of Teacher Education at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Split, the Faculty of Teacher Education at the University of Rijeka, the Faculty of Education at the University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek, the Department for Teacher Education Studies in Gospić and the Department of Teacher and Preschool Teacher Education in Zadar at the University of Zadar, the Faculty of Educational Sciences at the Jurja Dobrila University in Pula, and the Department of Teacher Education at the University of Slavonski Brod. 630 teacher studies students took part in the research, which was conducted using a survey questionnaire that included: a sociodemographic data questionnaire, an intercultural sensitivity scale, a multicultural experience questionnaire and an attitude scale about co-education. The research aimed to examine the intercultural sensitivity of teacher studies students in the Republic of Croatia and the incidence of multicultural experience. The relationship between the participants’ intercultural sensitivity and multicultural experience, attitudes towards the joint education of children of different cultural backgrounds, and relevant sociodemographic variables were also examined. The results of the research point to an above-average developed intercultural sensitivity of the examined population and the existence of differences in this development concerning some sociodemographic factors, but also with regard to the majority of multicultural experiences. Also, the results of the examination of the incidence of multicultural experiences indicate that teacher studies students mostly have satisfactory level of multicultural experiences, but that these experiences are not equally numerous concerning all multicultural experiences examined. Finally, the results of the examination of the connection between intercultural sensitivity and attitudes towards joint schooling of students of different cultural backgrounds point to their positive correlation. With this research, the Scale of Intercultural Sensitivity was validated on a sample of teacher studies students, and the foundations for further research on this population were laid. The results of the research can serve as a starting point for the creation and implementation of initial teacher education, but also as guidelines for teacher studies in the Republic of Croatia on possible areas where their contribution can influence the greater development of intercultural sensitivity of their students. That is, teacher studies based on these research results could introduce new, but also supplement the programs of existing courses with the aim of further encouraging the development of intercultural sensitivity of their students. Equally, some of the obtained results can be used in the planning and programming of education at the elementary and secondary school levels and in working with the parents of students at these levels, by paying additional attention to those elements of education that are included in this research that are shown to be essential for the level of intercultural sensitivity (such as schooling experiences with members of other cultures, student exchanges and additional opportunities to learn foreign languages). |
