Naslov Život i djelovanje Pavla Rittera Vitezovića
Naslov (engleski) The life and action of Pavao Ritter Vitezović
Autor Mihaela Perić
Mentor Kristijan Juran (mentor)
Član povjerenstva Milorad Pavić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Kristijan Juran (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marin Banović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za povijest) Zadar
Datum i država obrane 2023-10-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest
Sažetak Pavao Ritter Vitezović (1652. – 1713.) bio je hrvatski književnik, povjesničar, političar, leksikograf, bakrorezac te potomak stare plemićke obitelji iz Alzasa. Osamdesetih godina 17. stoljeća započeo je svoju političku i književnu karijeru. Bio je sudionik te zastupnik grada Senja na saborima u Šopronu i Požunu. Nakon mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), zajedno s grofom Marsiglijem, sudjelovao je u komisiji za razgraničenje s Mletačkom Republikom i Osmanskim Carstvom. Svoja je književna djela pisao na latinskom i hrvatskom jeziku te su ona potkrijepljena izvorima Konstantina Porfirogeneta, Ivana Lučića, Mavra Orbinija, Tome Arhiđakona i drugih. Njegove najranije knjige tiskane su u Beču i Linzu. Godine 1695. pripremio je za rad hrvatsku zemaljsku tiskaru u Zagrebu te je tako počela njegova tiskarska djelatnost u vlastitoj domovini. Njegovo najpoznatije djelo na latinskom jeziku je programatski spis Croatia Rediviva (Oživjela Hrvatska) (1700.). U knjizi se raspravlja o problemima hrvatskog imena, jezika, podrijetla te hrvatskim granicama. Ostala važna djela na latinskom jeziku su Stemmathografia (1701.) te Plorantis Croatiae saecula duo (Dva stoljeća ucviljene Hrvatske)(1703.). Njegova najvažnija djela na hrvatskom jeziku su Kronika aliti spomen svega svita vikov (1696.) te spjev Odiljenje Sigetsko (1684.). Spjev je nastao kao reakcija na pogibiju Nikole Šubića Zrinskog podno utvrde Siget (1566.) te kritika pogubljenja Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog u Bečkom Novom Mestu (1671.). Vitezović je ostavio traga i na razvoju hrvatskog pravopisa.Godine 1700. izašao je njegov rječnik Lexicon Latino-Illyricumu kojem se zalaže za korištenje dijakritičkih znakova te za ideju prema kojoj bi svaki fonem morao imati i svoj grafem (jedan glas – jedan znak). Pavla Rittera Vitezovića se zbog njegova književnog i političkog djelovanja, rada na hrvatskom pravopisu i nositeljem pankroatističke ideje može smatrati važnim nacionalnim misliocem, pretečom hrvatske nacionalne ideologije i nacionalnog pokreta 19. stoljeća.
Sažetak (engleski) Pavao Ritter Vitezović (1652. – 1713.) was a Croatian writer, historian, politician, lexicographer, copper engraver and a descendant of an old noble family from Alsace. In the 1980s, his political and literary career began. He was a participant and representative of the city of Senj at the conference in Šopron and Požun. After the peace treaty in Srijemski Karlovci (1699.), with count Marsigli, he participated in the commission for delimitation with the Republic of Venice and the Ottoman Empire. He wrote his literary works in Latin and Croatian languages, and they are supported by the sources of Constantine Porphyrogenitus, Ivan Lučić, Mavro Orbini, Toma Arhiđakon and others. His earliest books were printed in Vienna and Linz. In 1695, he founded a Croatian national printing office in Zagreb, and thus he began his printing activity in his own country. His most famous book in Latin is the programmatic document Croatia Rediviva - Revived Croatia (1700.).The book discusses the problem of Croatian name, language, origin and Croatian borders. Other important works in Latin are Stemmathografia (1701.) and Plorantis Croatiae saecula duo - Two centuries of Croatia in mourning(1703.). His most important works in Croatian language are Kronika aliti spomen svega svita vikov (1696.) and the poem Odiljenje Sigetsko (1684.). The poem was written as a reaction after the death of Nikola Šubić Zrinski at the foot of the Siget fortress (1566.) and a critique of the executions of Fran Krsto Frankopan and Petar Zrinski in Wiener Neustadt (1671.). Vitezović made an indelible impressionon the development of Croatian orthography. In 1700, his dictionary Lexicon Latino-Illyricum was published, in which he advocated the use of diacritical marks and for the idea that each phoneme should have its own grapheme (one voice - one sign).Thanks to his literary and political activities and because of his work on Croatian orthography and pancroatist ideas, Pavao Ritter Vitezović can be considered an important national thinker and a fore runner of Croatian national ideology and the national movement of the 19th century.
Ključne riječi
Pavao Ritter Vitezović
povjesničar
književnik
Hrvatska zemaljska tiskara u Zagrebu
Croatia rediviva
nacionalni ideolog
Ključne riječi (engleski)
Pavao Ritter Vitezović
historian
writer
Croatian national printing office in Zagreb
Croatia redivia
national ideology
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:374193
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: prijediplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti (univ. bacc. hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-10-17 10:09:33