Naslov Arheološki pristupi analizi i kategorizaciji kulturnog krajolika : primjer područja bivše Općine Obrovac
Naslov (engleski) Archaeological approaches to analysis and categorization of the cultural landscape : an example of the area of former Obrovac Municipality
Autor Šime Vrkić
Mentor Igor Kulenović (mentor) MBZ: 341576
Mentor Dario Vujević (komentor) MBZ: 270985
Član povjerenstva Ina Miloglav (predsjednik povjerenstva) MBZ: 272796
Član povjerenstva Martina Čelhar (član povjerenstva) MBZ: 286724
Član povjerenstva Tomislav Fabijanić (član povjerenstva) MBZ: 239294
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2023, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 902/904 - Arheologija
Sažetak Tema rada je kulturni krajolik područja nekadašnje teritorijalno-administrativne jedinice Općine Obrovac. Unatoč velikoj geografskoj raznolikosti to područje bilo je oblikovano kao jedinstvena povijesna cjelina okupljena oko grada Obrovca, koji je stoljećima bio administrativno, političko, ekonomsko i prometno središte ovog dijela sjeverne Dalmacije. Tek su ratni događaji iz 1990-ih godina donijeli radikalne promjene u kojima je obrovačko područje izgubilo svoj nekadašnji prepoznatljivi karakter. Istraživanju obrovačkog krajolika se pristupilo kao jedinstvenoj cjelini u kojoj je čovjek svojim tisućljetnim djelovanjem ostvario značajan utjecaj na okoliš, na način da ga je fizički mijenjao gradeći umjetne strukture ili je svojim djelovanjem utjecao na promjene u prirodnom okolišu. Cilj rada bio je istražiti krajolik kao povijesni izvor, koji u sebi sadrži materijalne i nematerijalne elemente iz različitih povijesnih razdoblja. To je posebno važno jer za obrovačko područje nisu sačuvani pisani povijesni izvori stariji od kasnog srednjeg vijeka. Zbog toga je veća pozornost bila usmjerena na materijalne ostatke vidljive u današnjem krajoliku i povijesne procese koji su najviše utjecali na promjene u njemu. Istraživanju krajolika nije se pristupilo isključivo kao materijalnom, već se nastajalo obuhvatiti i njegove nematerijalne elemente, poput narodnih predaja i toponima, koji su neizostavan dio svakog kulturnog krajolika. Jedno od glavnih obilježja obrovačkog krajolika je njegov izrazito krški karakter, koji je omogućio da ostatci mnogobrojnih antropogenih struktura ostanu vidljivi na površini i nakon više tisuća godina od izgradnje, poput onih najstarijih prapovijesnih, među kojima se ističu gradine i tumuli. Manji dio obrovačkog krajolika zauzimaju poljoprivredna i naseobinska područja, koja se mogu smatrati zonama uništenja jer su u njima starije strukture, poput onih iz rimskog razdoblja, samo iznimno sačuvane kao površinske strukture. Razdoblje kasnog srednjeg vijeka obilježila je izgradnja fortifikacijskih objekata, koji su najčešće sačuvani kao ruševine i sakralnih objekata, od kojih su rijetki sačuvani kao cjelovite građevine. Razdoblje novog vijeka obilježi je nastanak mnogobrojnih zaselaka koji su bili osnovni tip naselja na cijelom obrovačkom području. Klimatske prilike, reljef i neke povijesne okolnosti utjecale su na to da je posljednjih nekoliko stoljeća ekstenzivno stočarstvo postalo glavna gospodarska grana većine obrovačkog stanovništva. Takav način gospodarenja prouzročio je značajne promjene u okolišu, poput ubrzane deforestacije, ogoljenja i erozije tla, koji su potaknuli proces masovnog ograđivanja i nastanak suhozidnih ograda, najbrojnijih antropogenih struktura u obrovačkom krajoliku. Tijekom druge polovice 20. stoljeća odvijao se proces preobrazbe obrovačkog područja iz siromašnog stočarskog kraja u industrijsko središte, temeljeno na bogatim ležištima boksitne rude. Industrijalizaciju je pratila ubrzana deruralizacija i značajna degradacija krajolika, koji u to vrijeme nije prepoznat kao važan resurs i dio kulturne baštine, a posljedice toga još se uvijek snažno osjećaju. Domovinski rat (1991. – 1995.) je donio kraj industrijske djelatnosti, gospodarski slom i demografsko pustošenje većine obrovačkih naselja od čega se obrovački kraj još uvijek nije uspio oporaviti.
Sažetak (engleski) The subject of this thesis is landscape of former territorial-administrative unit, the Obrovac Municipality. Although the area displays heterogeneous geographic characteristics, it has developed as a unique historic micro region with Obrovac as a center. Throughout the centuries, the town has been an administrative, political, economic and traffic hub of this particular part of northern Dalmatia. It was only with the radical changes brought about by a devastating war in the 1990-ies that Obrovac area has lost its former specific character. The research of Obrovac area was conceptualized as a totality, a unique whole with millennia worth of human action which have made a considerable impact on the environment. The humans have affected changes in the landscape by building various structures or natural features were altered through the actions of humans. The purpose of this thesis was to research the landscape as a historical source, which include material and intangible elements from different historical periods. These aspects of landscape are of particular importance for Obrovac area as literary sources earlier than late medieval period have not been preserved. Hence, material remains were awarded a particular prominence in the thesis, still visible and present in contemporary landscape. Material remains were taken to signify various processes that were instrumental in alterations of landscape. However, the material remains were not the only type of record utilized in the research. Various intangible elements such as folk tales and toponyms were taken into consideration as an integral part of landscape constitution. One of the main characteristics of Obrovac area is karst relief, which is one of the reasons why numerous anthropogenic structures are still preserved well after thousands of years after they were built, most notably the earliest prehistoric sites such as hillforts and tumuli. A smaller part of Obrovac landscape is represented by agricultural and settlement areas which may be considered as zones of destruction where earlier structures (such as those from Roman period) are in rare cases preserved as surface structures. The period of late Middle ages is characterized by building of fortification structures which are preserved as ruins. Sacral buildings also feature prominently in this period and only a handful are preserved as standing buildings. The early Modern period is characterized by the emergence of numerous hamlets which were the basic settlement unit at the entire Obrovac area. Climate, relief and some historic circumstances were instrumental in extensive animal husbandry being elevated as a primary economic activity for several centuries. This form of subsistence economy caused tremendous changes in the environment such as rapid deforestation and soil erosion. These processes in turn stimulated land enclosure on a massive scale and the emergence of drystone wall enclosures, the most numerous anthropogenic structures in the Obrovac landscape. During the second half of the 20th century a rapid transformation of Obrovac area took place where animal husbandry was substituted with industry. The Obrovac area was transformed from a mostly poor area into a rather major industrial hub, based primarily on the extraction of Bauxite aluminum ore. Industrialization caused considerable degradation of landscape, which at the time was not considered to be an important resource and part of cultural heritage. The consequences of these massive industrialization processes are still keenly felt in the landscape. The Homeland war (1991. – 1995.) has terminated the industrial activities and economic breakdown and demographic decline ensued for a vast majority of settlements in the Obrovac area. The area is yet to recover (if ever) from these catastrophe grade events.
Ključne riječi
kulturni krajolik
obrovačko područje
Zrmanja
Bukovica
Velebit
arheologija
toponimi
industrijalizacija
Ključne riječi (engleski)
cultural landscape
Obrovac area
Zrmanja
Bukovica
Velebit
archaeology
toponyms
industrialization
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:071825
Datum promocije 2023
Studijski program Naziv: Arheologija istočnog Jadrana Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje arheologija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-03-21 08:42:53