Naslov Interkulturalna osjetljivost osnovnoškolskih nastavnika
Naslov (engleski) Intercultural Sensitivity of Elementary School Teachers
Autor Dora Šarić
Mentor Dijana Vican (mentor)
Mentor Daliborka Luketić (komentor)
Član povjerenstva Tamara Gospić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Daliborka Luketić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Dijana Vican (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za pedagogiju) Zadar
Datum i država obrane 2020-02-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija
Sažetak Interkulturalna osjetljivost kao važan dio nastavničke interkulturalne kompetencije predstavlja osnovu za stjecanje interkulturalne osjetljivosti učenika. Relevantnost teme interkulturalne osjetljivosti osnovnoškolskih nastavnika, kao i motivacija za istraživanjem ove teme, proizlazi iz činjenice da se Hrvatska posljednjih par godina ne može više nazivati tradicionalno emigracijskom zemljom s obzirom na povećani porast imigranata u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je ispitati jesu li i u kojoj mjeri osnovnoškolski nastavnici u Republici Hrvatskoj interkulturalno osjetljivi te postoje li značajne razlike u interkulturalnoj osjetljivosti nastavnika s obzirom na vrstu nastave u kojoj nastavnici predaju (razredna nastava i predmetna nastava), njihov spol, status škole u kojoj predaju (centralna škola i područna škola) te s obzirom na njihove godine radnog staža u nastavi (do 10 godina, od 11 do 20 godina, više od 20 godina). Istraživanje je provedeno putem online ankete koristeći Skalu interkulturalne osjetljivosti autora Chen i Starosta (1996, 2000) koja se sastoji od 24 tvrdnje koje ispituju interkulturalnu osjetljivost, a svakoj tvrdnji priložena je peterostupanjska skala procjene Likertova tipa. U istraživanju su sudjelovala ukupno 233 nastavnika, a dobiveni podaci obrađeni su u računalnom softveru SPSS koristeći T-test i analizu varijance. Naposljetku, 24 tvrdnje podvrgnute su faktorskoj analizi nakon koje su dobivene faktorske dimenzije uživanje, povjerenje, poštivanje kulturnih razlika, angažiranje i pažnja. Na osnovu dobivenih rezultata, primijećeno je da ne postoje statistički značajne razlike u interkulturalnoj osjetljivosti između nastavnika s obzirom na njihov spol, s obzirom na razrednu i predmetnu nastavu, s obzirom na status škole te s obzirom na godine staža provedene u nastavi. Ovo istraživanje bi moglo poslužiti kao motivacija za daljnja istraživanja interkulturalne osjetljivosti među nastavnicima na svim razinama obrazovanja. Interkulturalna osjetljivost nastavnika podrazumijeva njihovo razumijevanje i prihvaćanje drugih kultura i njihovih razlika, zbog čega je nužno kontinuirano cjeloživotno obrazovanje kroz koje se mogu poboljšati programi obrazovanja učitelja i nastavnika u njihovom kurikulumu.
Sažetak (engleski) Intercultural sensitivity as an important feature of teachers' intercultural competence is the basis for acquiring intercultural sensitivity of pupils. Relevance and motivation for the research of this topic arise from the fact that in the last few years Croatia can no longer be called a traditionally emigrant country, given the increased growth of immigrants in Croatia. The aim of the empiric research was to examine if and to which extent are the classroom and subject teachers interculturally sensitive and are there differences in the level among teachers in respect of their teaching methods (class teaching – subject teaching), gender (male – female), position of the school (central school – branch scool) and years of service in teaching (ten years and less, from 11 to 20 years and more than 20 years). The survey was conducted through an online survey using the Scale of Intercultural Sensitivity developed by Chen and Starosta (1996, 2000), which consists of 24 statements that question intercultural sensitivity, and each statement is accompanied by a five-point Likert-type response scale. A total of 233 teachers participated in the research, and the data obtained was processed in SPSS computer software using T-test and analysis of variance. Finally, 24 statements were subjected to factor analysis after which the factor dimensions of enjoyment, trust, respect for cultural differences, engagement and attention were obtained. Based on the obtained results, there were no statistically significant differences in intercultural sensitivity among teachers in terms of their gender, furthermore between class teachers and subject teachers, between central school and branch school teachers and between the teachers in terms of their years of service in teaching. This research could serve as a motivation for further researches on intercultural sensitivity among teachers at all levels of education. Intercultural sensitivity of teachers implies their understanding and acceptance of other cultures and their differences, which is why continuous lifelong learning through which teacher education programs can be improved in their curriculum is necessary.
Ključne riječi
interkulturalizam
interkulturalna kompetencija
interkulturalno obrazovanje
interkulturalna osjetljivost
multikulturalizam
nastavnici
učenici
Ključne riječi (engleski)
interculturalism
intercultural competence
intercultural education
intercultural sensitivity
pupils
teachers
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:633254
Studijski program Naziv: Pedagogija (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra pedagogije (mag. paed.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-12-10 11:24:14