Naslov Socijalna ontologija Jean-Paula Sartrea kao konkretizirana fenomenologija
Naslov (engleski) The social ontology of Jean-Paul Sartre as concretized phenomenology
Autor Boris Ležaja
Mentor Marko Vučetić (mentor)
Član povjerenstva Slavko Brkić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ante Periša (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marko Vučetić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za filozofiju) Zadar
Datum i država obrane 2016-07-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija Povijest filozofije
Sažetak Ovaj rad pruža uvid u socijalnu ontologiju Jean-Paula Sartrea koja slovi kao jedan od
esencijalnih i najautentičnijih aspekata njegove filozofije. Pored fenomenološko-ontološke
analize konkretnih međuljudskih odnosa iz njegovog kapitalnog djela Bitak i Ništo se u središtu
rada također nalazi razrada ideja i pojmova koji su ključni za njegovu socijalnu ontologiju kao
i njegovu filozofiju općenito. Rad prikazuje kako je Sartre u ranijim radovima, kao što su esej
Transcendencija ega i njegov prvi obuhvatniji rad Imaginarno, krenuo u filozofsko
osamostaljenje kritizirajući neke od temeljnih premisa kasne fenomenologije Edmunda
Husserla. Njegovu transcendentalnu fenomenologiju Sartre odbija u korist jedne konkretizirane
fenomenologije koja će služiti ontologiji kao njezina metoda. Paralele sa filozofijom Martina
Heideggera su pri tome kristalno jasne, ali se rad ne fokusira na poklapanja između Sartrea i
Heideggera, nego na područje socijalne ontologije gdje se njihove misli u potpunosti razlikuju,
a isto vrijedi i za odnos Sartreove misli spram Merleau-Pontyjevoj. Stoga rad prikazuje
Sartreovu ontologiju konflikta u usporedbi sa Heideggerovim konceptom su-bitka i pojmom
reverzibilnosti tijela Merleau-Pontyja. Ističe se Sartreova fokusiranost na analizu konkretnih
situacija i međuljudskih odnosa, kao i razlika u odnosu na apstraktnije analize ljudske
socijalnosti koje poduzimaju Heidegger i Merleau-Ponty. Iscrpni i detaljni prikaz Sartreove
poznate analize pogleda praćen je i drugim socijalno-emocionalnim fenomenima kao što su
stid, sadizam, mazohizam, ljubav, mržnja, smrt i tjeskoba, koji su također ilustrirani u radu.
Kao hermeneutički ključ za razumijevanje tih emocija i konkretnih međuljudskih odnosa služe
detaljne uvodne razrade koncepcije svijesti, ega i imaginacije.
Sažetak (engleski) This thesis gives insight into the social ontology of Jean-Paul Sartre which counts as one of the
essential and most authentic aspects of his philosophy. Aside from the phenomenologicalontological
analysis of concrete human relationships of which his capital work Being and
Nothingness is known, the thesis is also focused on elaborating key terms and ideas which are
necessary for understanding his social ontology as well as his philosophy in general. Referring
to his early essay The Transcendence o the Ego and his first comprehensive work The
Imaginary, the thesis shows how Sartre started with his philosophical independence by
criticizing some of the fundamental premises in the late phenomenology of Edmund Husserl.
Sartre refuses his transcendental phenomenology in favour of a concretised phenomenology
which will serve ontology as its method. Clearly, there are parallels with the philosophy of
Martin Heidegger, but the work does not focus on the overlap between Sartre and Heidegger.
The thesis is more focused on the area of social ontology where their thoughts are completely
different. The same goes for the relationship between the philosophy of Sartre and Merleau-
Ponty. Therefore, the work shows Sartre's ontology of conflict compared with Heidegger's
concept of Mitsein and Merleau-Ponty's concept of embodied reversibility. The work points out
Sartre's focus on the analysis of concrete situations and human relationships, as well as the
differences compared to the more abstract analysis of human sociality taken by Heidegger and
Merleau-Ponty. A comprehensive and detailed display of Sartre's famous analysis of the look
is followed by other social-emotional phenomena such as shame, sadism, masochism, love,
hate, death and anguish, which are also illustrated in the work. Detailed introductory
elaborations of some key concepts as the concept of consciousness, ego and imagination serve
as the hermeneutical key to an understanding of these emotions and concrete human
relationships.
Ključne riječi
fenomenologija
socijalna ontologija
imaginacija
stid
pogled
neiskrenost
smrt
tjeskoba
konflikt
pred-refleksivno
percepcija
ego
Ključne riječi (engleski)
phenomenology
social ontology
imagination
shame
look
bad faith (mauvaise foi)
death
anguish
conflict
prereflective
perception
ego
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:992346
Studijski program Naziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije filozofije (mag. educ. phil.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-11-09 13:09:19