Sažetak | U radu Italska terra sigillata i keramika tankih stijenki na području sjeverne Liburnije: tipologija, kronologija i distribucija analiziraju se dvije vrste keramičkoga finoga stolnog posuđa antičke datacije s područja sjeverne Liburnije, a čije je proizvodno ishodište Apeninski poluotok. Sjeverna Liburnija, odnosno Kvarner, ciljano su izdvojeni zbog postojanja brojnih neobjavljenih keramičkih nalaza, ali i prethodnih objava koje su se bavile ovim keramičkim materijalom te su stoga poslužile kao temelj za ovaj rad. Zbog svoje dobre kronološko-tipološke definiranosti i opće prisutnosti, te dvije vrste finoga stolnoga posuđa omogućavaju šire analize trgovinskih i gospodarskih kontakta između Italskoga poluotoka i područja na koja su se one izvozile, što uključuje provinciju Dalmaciju. U radu su rekonstruirani trgovački i kulturni kontakti sjeverne Liburnije s italskim (rimskim) svijetom, čime se kroz sociološko-gospodarski aspekt promatralo lokalno stanovništvo na prijelazu stare u novu eru i definirani su oni aspekti koji ga izdvajajui/ili zbližavaju, s onim susjednih područja. Istraživanje je obuhvatilo obradu nalaza u muzejskim čuvaonicama i privatnim zbirkama, nalaza s recentnih terenskih istraživanja, te objavljenih nalaza koji su dijelom prilagođeni suvremenim tipologijama. Osnovni alat za obradu nalaza i njihovu kasniju analizu – relacijska baza podataka ISKAN – osmišljen je posebno za potrebe ovog istraživanja. Tako uspostavljene tipologije italske terre sigillate i keramike tankih stijenki podrobno su raščlanjene i analogijama povezane uz nadregionalne tipologije ili materijal s pojedinih lokaliteta. Posebna je pažnja posvećena analizi distribucije svakoga tipa na susjednim područjima provincije Dalmacije i Histrije. Nalazi su tako tipološki određeni, datirani i kvantificirani, što je omogućilo provedbu druge faze istraživanja, odnosno statističku obradu. S obzirom na specifičnosti područja Liburnije, na kojem se javlja lokalna keramičarska proizvodnja u Crikvenici te se pretpostavlja postojanje još najmanje jedne regionalne radionice, posebna je pažnja posvećena problematici pojavnosti lokalnih proizvoda unutar analiziranoga korpusa. Provedena je statistička obrada analiziranoga materijala,i to kvantitativno i kronološki, dok se pitanju distribucije pristupilo analizom pojedinih slučajeva (case studies) s obzirom da karakteristike ustanovljenih konteksta nisu kod svih lokaliteta omogućile jednaki statistički uzorak. Dobiveni podaci uspoređeni su s pojedinim lokalitetima i regijama gdje su slične studije omogućile komparativni pristup, što je uz analizu drugih pokazatelja trgovine i gospodarstva antičke sjeverne Liburnije, kao i analizu uvoznog materijala prethodnih razdoblja, omogućilo zaključivanje o načinu trgovine između ovoga područja i zapadne obale Jadrana te identifikaciju regionalnih specifičnosti. Na taj su način dobiveni podaci smješteni u širi kontekst liburnskoga društva, njegova gospodarstva i kulture u trenutku prijelaza s peregrinske društvene organizacije u rimski društveno-politički sustav, odnosno u trenutku njegove „romanizacije“. Koristeći i druge dostupne izvore i komparativne primjere, sjeveroliburnsko društvo analizira se s aspekta akulturacije, prihvaćanja italskih (odnosno vanjskih) kulturnih modela i obiĉaja, odnosno zadržavanja vlastitih, te se pokušava definirati trenutak i značajke njegova doticaja i ulaska u opći jadranski, a kasnije i mediteranski kulturni krug. Također, s obzirom na ograničeno trajanje obaju keramičkih vrsta i značajan trgovačko-gospodarski preokret koji njihov kraj obilježava, upućuje se i na slijed trgovine (uvoza) nakon zamiranja proizvodnje italskoga finoga stolnoga posuđa, no i u ovom slučaju u granicama objavljenih radova ili preliminarnih pregleda materijala. |
Sažetak (engleski) | In the thesis Italian terra sigillata and thin-walled ware in the area of northern Liburnia: typology, chronology and distribution two fine-ware classes dated to the Roman period and originating from the Apennine peninsula are being analyzed on the basis of northern Liburnian finds. Northern Liburnia, more precisely the Kvarner region, has been specifically chosen due to the presence of numerous unpublished finds, while previous works that dealt with this material were used as a starting point for the thesis. Thanks to their well defined chrono-typologies and overall wide distribution, these two wares allow for a wider analysis of commercial and economic contacts between the Italian peninsula and the areas where they were exported, including the province Dalmatia. Northern Liburnia's commercial and cultural contacts with the Italic (Roman) world have been reconstructed, which allowed to observe the local population through a socio-economic aspect characteristic of the period (passage to the Common era), while, in comparison with neighbouring regions, shared and/or distingushing features have been defined. The research comprised processing of museum and private collections' material, finds from recent excavations and published ones, the latter being revised and adapted to recent typologies. The main tool for finds processing and analysis is the relational database ISKAN, which was custom made for the needs of this research. The Italian terra sigillata and thin-walled ware typologies have been articulated and connected through analogies to supra regional typologies or typologies from single sites. Particular attention has been paid to the distribution of each type in the neighbouring areas of province Dalmatia and Histria. The finds have thus been typologically defined, dated and quantified, allowing the implementation of further research through statistical analysis. Due to the specificities of northern Liburnia, where a local pottery production centre has been identified at Crikvenica and at least one more production centre is supposed to have been active in the region, particular attention has been dedicated to the problem of locally produced vessels within the analysed corpus. Statistical processing comprised quantitative and chronological analysis, while distribution has been tackled through single case studies as not all sites, due to the characteristics of the various contexts, yield a significant statistical sample. The obtained data has been compared with sites or regions where similar studies have been undertaken allowing, together with the analysis of other northern Liburnian commercial and economic indicators, and the analysis of previous imports, to draw conclusions on the ways in which commercial activities between this area and the western Adriatic were organised, as well as the identification of regional specificities. Such data has then been placed within the wider context of Liburnian society, its economy and culture at the moment of passage from a peregrine social organisation to the Roman socio-political system, that is to say at the moment of its "Romanisation". Utilizing other sources and comparative data, the aspect of acculturation, the reception of italic (or external) cultural models and customs, or the keeping of their own, has been analysed, trying to define the moment and features of northern Liburnian society's first contacts with and the definitive participation in an all-Adriatic, and later Mediterranean cultural sphere. Due to the chronologically restricted period of export of the two wares, whose end is marked by an overall commercial and economic shift, the commercial (import) tendencies that followed the demise of Italian fine-ware production have also been considered, but within the limits of published or preliminarily review finds. |