Paginacija

Arheološka topgografija sela Primorski Dolac
Arheološka topgografija sela Primorski Dolac
Dino Ribić
Primorski Dolac naziv je sela smještena u Dalmatinskoj zagori, dvadesetak kilometara sjeverno od Trogira. Prostor sela nikad se nije istraživao, a u stručnoj literaturi tek se sporadično spominje. Jedini koji je pokušao predstaviti ovaj prostor jest lokalni svećenik fra Ante Čavka u knjizi „Povijest Primorskog Doca“.74 U ovom radu predstavljaju se i opisuju arheološki potencijali sela Primorski Dolac. Svi predstavljeni i opisani potencijali ujedno su terenski pregledani....
Arheološka topografija grada Vukovara
Arheološka topografija grada Vukovara
Biljana Burazer
Kroz rad se obrađuju prapovijesni, antički i srednjovjekovni značajni arheološki nalazi i područja grada Vukovara kako bi se uočio kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja. Ističe se važnost geomorfoloških i hidrogeoloških čimbenika u odabiru pojedinih zona grada, od kojih se većina ponovno odabire kroz više epoha ljudske kulture. Uočena je važnost novih istraživanja, kako onih revizijskog, tako i onih pokusnog karaktera. Za sada najstariji materijalni nalaz iz grada...
Arheološka topografija kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Splita
Arheološka topografija kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Splita
Ivan Škorić
U diplomskom radu nabrajaju se i analiziraju lokaliteti koji se datiraju u period od 4. do 11. stoljeća, odnosno kasne antike i ranog srednjeg vijeka na području Splitskog poluotoka. Cilj je rada dobiti topografski prikaz razvoja Splita iz carske palače u srednjovjekovni grad. Područje se Splitskog poluotoka u navedenom razdoblju razvijalo kroz dinamične geopolitičke promjene i utjecaje koji su vidljivi na lokalitetima. U radu se obrađuju lokaliteti sakralnog, stambenog i gospodarskog...
Arheološka topografija općina Zmijavci i Runovići u Imotskoj Krajini
Arheološka topografija općina Zmijavci i Runovići u Imotskoj Krajini
Ivan Žužul
U radu se obrađuje arheološka topografija Zmijavaca i Runovića, dviju općina smještenih u južnom dijelu Imotske Krajine. U pitanju je tipični krški krajolik dalmatinske zagore s dosta oskudnim resursima, gdje su ljudi kroz sva povijesna razdoblja prilagođavali okoliš svojim potrebama stvarajući jedinstven kulturni krajolik. Rezultati ovakvih aktivnosti su brojni arheološki lokaliteti koje je autor nastojao otkriti primjenom modernih metoda kabinetskog studiranja i ciljanim...
Arheološka topografija općine Semeljci u istočnoj Slavoniji
Arheološka topografija općine Semeljci u istočnoj Slavoniji
Marin Lutring
U radu je predstavljena sinteza dosadašnjih saznanja o arheološkoj topografiji Općine Semeljci na temelju terenskih pregleda, površinskog materijala, materijala iz Muzeja Đakovštine, toponimije, topografije i relevantnih podataka iz literature. Obuhvaćen je prostor današnjih administrativnih granica Općine Semeljci sa selima Kešinci, Koritna, Mrzović, Vrbica i Semeljci. Arheološki lokaliteti na temelju građe pokazuju kontinuitet naseljavanja od neolitika do novog vijeka.
Arheološka topografija ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Nina, Privlake i otoka Vira
Arheološka topografija ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta na području Nina, Privlake i otoka Vira
Ante Žepina
U ovom radu obrađeni su svi lokaliteti groblja i crkvi na području Nina, Privlake i otoka Vira iz ranog srednjeg vijeka. Nin je arheološki bogato mjesto jer je njegova povijest duga. U razdoblju od 9. do 11. stoljeća preuzeo je ulogu političkog i vjerskog središta Hrvata. Tada je izgrađena i crkva Sv. Križa koja je danas jedna od najpoznatijih starohrvatskih spomenika. U blizini crkve su pronađeni i ostatci ranosrednjovjekovnog naselja što je iznimna rijetkost. Pronađeni nalazi u...
Arheološki krajolik Vinodolske doline i Crikveničko-vinodolskoga priobalnog prostora
Arheološki krajolik Vinodolske doline i Crikveničko-vinodolskoga priobalnog prostora
Luka Modrić
U ovom radu obrađeni su prapovijesni, antički i srednjovjekovni lokaliteti i nalazi na prostoru Vinodolske doline i Crikveničko-vinodolskoga priobalnog područja. Arheološka istraživanja ovoga područja započela su još u 19. stoljeću, ali tek su tijekom 60-ih započela stručno vođena i učestalija istraživanja. Prostor obuhvaćen ovim radom iznimno je bogat arheološkim lokalitetima, no evidentan je manjak nalazišta starijih od brončanoga doba. Također, prapovijest je...
Arheološki lokalitet kao turistička destinacija – primjer Asserije
Arheološki lokalitet kao turistička destinacija – primjer Asserije
Dina Lončar Ecevit
U ovom radu obrađen je arheološki lokalitet Aserija. Radi se o arheološkom lokalitetu koji se nalazi 6 km jugoistočno od Benkovca, nedaleko od današnjeg sela Podgrađe a predstavlja jedno od značajnih liburnskih i rimskom naselja na današnjem prostoru Grada Benkovca. Asseria se nalazi na glavnoj cesti koja vodi od Jadera prema Saloni, dok se iz Aserije račva nekoliko cesta u pravcima prema Sidroni, Skardoni. Cestom je povezana s Pakoštanima, koji su bili antička luka Aserije, te...
Arheološki nalazi kopča od 12. do 17. stoljeća u Hrvatskoj
Arheološki nalazi kopča od 12. do 17. stoljeća u Hrvatskoj
Biljana Burazer
U radu se obrađuju arheološki nalazi kopča koji potječu s prostora Republike Hrvatske. Iz literature su prikupljeni podatci o pojedinim kopčama kako bi se dobio tipološki pregled, a uzet je vremenski okvir od 12. do 17. stoljeća. Od 12. do 17. stoljeća na prostoru današnje Republike Hrvatske izmijenile su se brojne vlasti, društvena struktura i stanovništvo što je utjecalo na gospodarske promjene, a time posredno na način odijevanja i modu čiji su mali dio kopče ovdje...
Arheološki nalazi seobe naroda na prostoru Hercegovine
Arheološki nalazi seobe naroda na prostoru Hercegovine
Jozo Stanić
Događaji koji su obilježili period Velike seobe naroda bili su prekretnica u povijesti Europe. Dolazak nomadskih naroda na prostore Rimskog carstva označio je period nestabilnost i nesigurnosti. Ovi narodi će tijekom svoga boravka na mnogobrojnim lokacijama ostaviti tragove svoje materijalne kulture. Kako iz ovog perioda nemamo mnogo sačuvanih pisanih izvora, ovakvi nalazi omogućavaju nam da shvatimo dio povijesti ovih naroda. Dolazak mnoštva novog stanovništva označio je kraj...
Arheološki problemi osnutka grčke kolonije Isse
Arheološki problemi osnutka grčke kolonije Isse
Dijana Ćemal
Isa je grčka kolonija osnovana, navodno, početkom 4. stoljeća prije Krista na srednjodalmatinskom otoku Visu. Antički pisci je spominju već sredinom 4. stoljeća prije Krista, a neki od najvažnijih su: Pseudo Skilak, Teopomp, Pseudo Skimno, Diodor Sikulski te Strabon. Proučavajući djelo Bibliotheke, napisano od strane Diodora, u 17. stoljeću započeta je rasprava oko krivog prijepisa. U djelu se spominje osnutak Dionizijevog grada Lissosa, za čije se ime smatra da je krivo...
Arheološki tragovi grčke religije na srednjem Jadranu
Arheološki tragovi grčke religije na srednjem Jadranu
Lucija Bajt
Rad se bavi arheološkim tragovima grčke religije na prostoru srednjeg Jadrana, poglavito prostora od grada Zadra do Dubrovnika, s najvećom koncentracijom na području bivših grčkih kolonija kao što su Far, Issa, Tragurij, Epetij i Korčula zajedno sa svetištima na rtu Ploče i otoku Palagruži. Predstavljeni su do sad poznati arheološki nalazi poput skulpture i manjih figurina, žrtvenika, keramike te numizmatički nalazi.

Paginacija