Paginacija
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s ulkusnom bolesti
-
Mirjana Mustać Ulkusna bolest ograničeno je oštećenje sluznice probavnog sustava. Ulkus se može pojaviti na dijelovima probavnog trakta gdje postoji aktivnost želučane kiseline, a to su ponajviše jednjak, želudac i dvanaesnik. Ulkusna bolest jedna je od najčešćih bolesti gastrointestinalnog sustava. Prevalencija peptičkog ulkusa u općoj populaciji iznosi približno 5 do 10 %. Do pojave ulkusa dolazi zbog poremećaja ravnoteže između zaštitnih i agresivnih mehanizama koji djeluju na sluznicu...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s upalnim bolestima crijeva
-
Nikolina Odžaković Ovaj završni rad osvrće se na temu upalnih bolesti crijeva (IBD) koje spadaju u najčešće bolesti današnjice zapadnog svijeta. Crohnova bolest zahvaća bilo koji dio probavnog sustava od usne šupljine do rektuma. Manifestira se bolovima u trbuhu, proljevima te gubitkom težine. Bolest je uzrokovana okolišnim, genetskim i bakteriološkim faktorima. Ne spada u autoimune bolesti, ali može se pojaviti stanje imunodeficijencije. Temelj za postavljanje dijagnoze je pacijentova anamneza,...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa politraumom
-
Kristina Ujaković Liječenje bolesnika sa politraumom jedno je od najzahtjevnijih u medicini. Većina ozlijeđenih strada u prometnim nezgodama, stradaju ponajviše mlađe dobne skupine. Težina ozljede i dob ozlijeđenog bitni su za ishod liječenja bolesnika sa politraumom. U radu se spominje kako u postupcima zbrinjavanja i liječenja od velike pomoći su algoritmi, zatim ocjenske ljestvice za procijenu težine ozljede a sve radi postizanja boljih rezultata. Osnovno pravilo kod politraume je započeti...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
-
Ana Pedišić Naziv „shizofrenija“ uveo je švicarski psihijatar Eugen Bleuler. Shizofreniju prepoznajemo po simptomima bolesti, posebno akutnim kad bolesnici stvarnost opažaju i procjenjuju drukčije, a ne mogu povezati svoje misli, povlače se u sebe i slabo spavaju. Nakon akutne faze smanjuje se intenzitet emocija, sposobnost koncentracije i smanjeno podnose svakodnevna opterećenja. Obolijeva 1,5 do 2 posto populacije, osobito mlađe dobi. Dijagnoza se utvrđuje na osnovu simptoma bolesti. Akutna...
-
-
Zdravstvena njega kirurških bolesnika s amputacijom donjih ekstremiteta
-
Anamarija Kero Amputacija je odstranjenje oboljelog ili ozlijeđenog dijela tijela s ciljem spašavanja života bolesnika jer može životno ugroziti čovjeka. Prilikom raspadanja tkiva dolazi do trovanja organizma, što za posljedicu ima širenje infekcije na druga tkiva i organe (1). Amputacija donjih ekstremiteta radi se u svrhu eliminacije ekstremiteta koji je zahvaćen najčešće perifernom vaskularnom bolesti, zatim infekcijskom nekrozom, tumorom, uslijed traumatskih ozljeda ili prirođenih...
-
-
Zdravstvena njega neurokirurških bolesnika
-
Anamarija Matešić Neurokirurgija je posebna grana kirurgije koja se bavi liječenjem ozljeda i bolesti središnjeg, autonomnog i perifernog živčanog sustava. Neurokirurško sestrinstvo je grana kirurškog sestrinstva koja se bavi skrbi za bolesnika prihvaćanjem tehnoloških i teorijskih znanja iz područja zdravstvene njege neurokirurškog bolesnika. Poslovi medicinske sestre uključuju skrb o bolesniku, skrb o ranama, edukaciju bolesnika i obitelji, poznavanje dijagnostike, te procjenu skrbi za bolesnike....
-
-
Zdravstvena njega oboljelih od malignih bolesti želuca
-
Valentina Ljubičić Maligne bolesti želuca su jedne od najzloćudnijih bolesti. Najčešći oblik karcinoma želuca je adenokarcinom koji se javlja u 85% slučajeva, a rjeđi oblici su limfomi ili gastrointestinalni stromalni tumori. Pojava karcinoma se povezuje s prehrambenim navikama, te zaključujemo da je incidencija veća u državama gdje se jede začinjenija ili dimljena hrana, kao što je česta pojava u Japanu, Kini ili Rusiji. Mnogi čimbenici, kao što su infekcija H. Pylori, stres, pušenje,...
-
-
Zdravstvena njega osoba s autizmom
-
Antonija Tokić Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Simptomi autizma najčešće se javljaju u prve tri godine i ostaju prisutni do kraja života. Osnovni simptomi bolesti su nedostatak emocionalnih odgovora prema ljudima i stvarima, nedostatak verbalne i neverbalne komunikacije, osobito poremećaj u razvoju govora, bizarnosti u ponašanju i stereotipije. Osobe s autizmom trebaju cjeloživotnu skrb i individualizirane tretmane, kojima će se ublažiti simptomi te povećati samostalnost i...
-
-
Zdravstvena njega osoba s poremećajem ličnosti
-
Erik Šulc Poremećaji osobnosti su prožimajući, nefleksibilni i stalni oblici ponašanja koji uzrokuju značajnu patnju ili funkcionalni poremećaj. Utvrđeno je deset različitih poremećaja osobnosti i podijeljenih u 3 skupine. Smatra se kako su posljedica kombinacije genetičkih i okolišnih (vanjskih) čimbenika. Liječe se psihoterapijom, a ponekad farmakoterapijom.Na početku rada ukratko su objašnjeni pojmovi anamneze i psihičkog statusa koji su važni kako bi smo znali na koji način doći...
-
-
Zdravstvena njega pacijenata s anksioznim poremećajima
-
Janja Jurić Anksioznost je neizbježna u svakodnevnom životu i automatski je odgovor čovjeka na doživljaj opasnosti. Anksioznost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesnu) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba “eksplodirati”. Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu. Anksioznost je predstavljena skupinom simptoma koji se kod različitih osoba javljaju s različitom...
-
-
Zdravstvena njega starijih osoba s bolestima stomatognatnog sustava
-
Lucija Pavić Starenje kao prirodan i ireverzibilan fiziološki proces određen je mnogim čimbenicima među kojima poseban značaj imaju biološke i fiziološke karakteristike osobe te utjecaj okoline i načina života. Posljedice starenja prisutne su na svim organskim sustavima uz bitno narušavanje kvalitete života osobe starije životne dobi. Jedna od najvećih prepreka u promicanju zdravlja usne šupljine je nedovoljna oralna zdravstvena pismenost pacijenata. Njeno unaprjeđenje mora biti temelj...
-
-
Zdravstvena skrb srednjovjekovnog Dubrovnika
-
Josip Vranković U radu se evaluiraju sve spoznaje vezane za organizaciju zdravstvene skrbi Dubrovnika u periodu od 13. stoljeća do 17. stoljeća. Ekonomski uspon, priljev kapitala, tranzitna luka i geografski položaj pozicionirali su Dubrovnik na političkoj karti Europe u srednjem vijeku i kasnije. U tom smjeru se i razvijalo zdravstvo koje je dostiglo zavidnu razinu. To znamo na temelju različitih referenci koje oblikuju jedan zdravstven sustav. U tom smislu obrađeni su pravni akti vezani za...
Paginacija
