Paginacija
-
-
Odnos osobina ličnosti, prokrastinacije i akademskog postignuća
-
Nikolina Goleš Osobine ličnosti definiramo kao formalne i uobičajne načine percepcije, ponašanja i mišljenja. To su stabilne individualne razlike koje oblikuju pojedinčeve specifične oblike kognicije, emocija i ponašanja. Osobine ličnosti čest su predmet psihologijskih istraživanja i dovode se u vezu s raznim konstruktima. U ovom istraživanju jedan od konstrukata koji se ispitivao je i prokrastinacija. Prokrastinaciju ili odlaganje definiramo kao maladaptivnu ili disfunkcionalnu strategiju koja...
-
-
Odnos osobina ličnosti, samopoštovanja i zadovoljstva životom
-
Ivona Maras Subjektivna dobrobit pojedinca odnosi se na njegovu afektivnu i kognitivnu procjenu vlastitog života. Na afektivnoj je razini subjektivna dobrobit povezana s doživljavanjem pozitivnih emocija, dok na kognitivnoj razini uključuje procjenu zadovoljstva životom. Zadovoljstvo životom predstavlja procjenu kvalitete života pojedinca prema vlastitom setu kriterija. U brojnim je istraživanjima dobiveno kako važnu ulogu u procjeni zadovoljstva životom imaju samopoštovanje i osobine...
-
-
Odnos osobina mračne trijade i sklonosti laganju kod muškaraca i žena
-
Stella Eleonora Soldat Mračnu su trijadu prvi opisali Paulhus i Williams (2002), definirajući ga kao konstrukt koji čine tri međusobno preklapajuće osobine ličnosti: makijavelizam, psihopatija i narcizam. Ove se osobine odlikuju u bihevioralnim tendencijama prema samoreklamiranju, emocionalnoj hladnoći, socijalno zlonamjernom karakteru, agresivnosti i manipulaciji. Laganje je uobičajena strategija upravljanja dojmovima i socijalnim situacijama i, iako ono leži u pozadini svake od triju osobina mračne...
-
-
Odnos osobina mračne trijade, depresivnosti i zadovoljstva životom
-
Neda Jukić Mračna trijada ličnosti konstrukt je sačinjen od tri konceptualno nezavisne, ali međusobno povezane osobine ličnosti prisutne na subkliničkoj razini: makijavelizma, psihopatije i narcizma. Iako je posljednjih godina došlo do porasta razine pozornosti posvećene proučavanju ovih osobina, relativno se mala važnost dodijelila njihovom odnosu s depresivnosti i zadovoljstvom životom. Depresivnost se u načelu odnosi na širok niz depresivnih stanja i simptoma prisutnih u različitom...
-
-
Odnos osobina mračne trijade, teorije uma i uspjeha na testu mentalnih rotacija
-
Matea Perović Teorija uma obuhvaća skup sposobnosti koje su uključene u zauzimanje tuĎe perspektive, razumijevanje tuĎih emocija te mogućnost suosjećanja s drugima. Osobine koje čine mračnu trijadu su narcizam, makijavelizam i psihopatija. Za narcizam je karakterističan osjećaj grandioznosti te konstantno traţenje paţnje, makijavelizam karakteriziraju manipulacija i obmanjivanje, a psihopatija se najčešće očituje u impulzivnom i bešćutnom ponašanju. Povezanost teorije uma i osobina...
-
-
Odnos osobnih i roditeljskih ciljnih orijentacija s perfekcionizmom i strategijama suočavanja s neuspjehom u školi
-
Petra Cerovečki Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost dimenzije perfekcionizma (osobni standardi, zabrinutost zbog pogrešaka, roditeljska očekivanja, roditeljska prigovaranja, dvojba u vlastitu izvedbu i organizacija) s učeničkim ciljnim orijentacijama i strategijama suočavanja s neuspjehom, usklađenost ciljnih orijentacija roditelja i djeteta, te njihov doprinos strategijama koje učenici koriste za suočavanje s neuspjehom u školi. U istraživanju su sudjelovala 122 učenika sedmog...
-
-
Odnos osobnih karakteristika i doživljaja ostracizma u igri Cyberball
-
Tamara Cakić Ostracizam, oblik socijalnog isključivanja, čija je glavna značajka namjerno ignoriranje, uzrokuje refleksnu socijalnu bol. Negativne afektivne reakcije – narušene temeljne potrebe (pripadanje, samopoštovanje, kontrola, smisao postojanja) i raspoloženje – čine se univerzalnima među ljudima. Međutim, povezanost između osobnih karakteristika i oporavka od ostracizma nedovoljno je istražena. Ovo se eksperimentalno-korelacijsko istraživanje bavilo odnosom između osobnih...
-
-
Odnos otpornosti, socijalne podrške i uspješnog starenja
-
Emma Sasso Starenje je nezaobilazan životni proces tijekom kojeg se događaju promjene u funkciji dobi. Uspješno starenje u osnovi se odnosi na održavanje tjelesnih i kognitivnih funkcija na visokoj razini te na aktivnu uključenost i zadovoljstvo životom u starijoj dobi. Prema psihosocijalnom modelu uspješnog starenja, psihosocijalne varijable važna su odrednica uspješnog starenja. Neke od psihosocijalnih varijabli koje određuju uspješno starenje jesu konstrukti psihološke otpornosti i...
-
-
Odnos percepcije "helikopter" roditeljstva i prilagodbe mladih u razdoblju predodraslosti
-
Iva Ilijić Izraz tzv. helikopter roditeljstva se pojavio posljednjih godina s ciljem opisivanja roditelja koji kontroliraju svoju djecu na jedinstven način donoseći važne odluke umjesto svoje djece ili rješavajući probleme koje su njihova djeca sposobna riješiti. Ovakvo kontrolirajuće ponašanje roditelja posebno je teško odrasloj djeci koja su u razdoblju predodraslosti, budući da je to doba u kojem je iznimno važna autonomija i istraživanje različitih mogućnosti. Rezultati istraživanja...
-
-
Odnos percepcije socijalne isključenosti, usamljenosti, cinizma i povjerenja
-
Maja Čarić Socijalna povezanost poboljšava emocionalnu stabilnost i samopouzdanje, smanjujući anksioznost i depresiju. Nasuprot tome, ostracizam, tj. postupci ignoriranja ili isključivanja izazivaju bol, tjeskobu, tugu i bijes. Usamljenost, često uzrokovana socijalnim isključivanjem, negativno utječe na psihološku dobrobit i socijalne odnose, što može dovesti do depresije i osjećaja bezvrijednosti. Reakcije na socijalno isključivanje mogu ovisiti o različitim osobnim i situacijskim...
-
-
Odnos percipiranog roditeljskog ponašanja i obiteljske klime s privrženošću kućnim ljubimcima kod srednjoškolaca
-
Arijana Lukačević Percipirano roditeljsko ponašanje se odnosi na način doživljavanja roditeljske emocionalnosti i kontrole od strane djeteta. Pokazalo se kako djeca koja percipiraju svoje roditelje emocionalno toplijima imaju manje simptoma anksioznosti, depresije i socijalnog stresa te kako imaju više samopouzdanja i razvijaju bliskije interpersonalne odnose. Nadalje, obiteljska klima se definira kao međusobna podrška članova obitelji, njihova kohezivnost i emocionalna povezanost, a pozitivna...
-
-
Odnos percipiranog stresa i navika hranjenja u vrijeme pandemije bolesti COVID-19
-
Anna Krolo Ono što je obilježilo 2020. godinu je pandemija koronavirusa. Život ljudi se uvelike promijenio te su se svi morali prilagoditi i naviknuti na „novo normalno“. Ljudi su se našli u situaciji koja je sama po sebi stresna i utječe na brojne aspekte ponašanja među kojima su i navike hranjenja. Cilj ovog rada bio je ispitati razine procjene stresora i navika hranjenja te njihov međusoban odnos za vrijeme pandemije koronavirusa. U istraživanju je sudjelovao 371 hrvatski student, od...
Paginacija
