Paginacija
-
-
Granulometrijski sastav sedimenta u slanoj močvari Karinskog mora
-
Rita Raos Slane močvare su obalni ekosustav na dodiru kopna i mora čija se površina smanjuje 1-2% godišnje. Slane močvare pružaju niz usluga ekosustava poput: mjesta za akvakulturu, bitnog staništa za juvenilne morske organizme i ptice močvarice, kruženja nutrijenata i sekvestracije ugljika. Halofiti slanih močvara pohranjuju ugljik iz atmosfere putem fotosinteze i većinski ga pohranjuju u tlo. Taj ugljik, uz ugljik livada morskih cvjetnica i šuma mangrova naziva se plavim ugljikom. Zbog...
-
-
Građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji
-
Marina Roso U diplomskom radu pružena je jasna definicija građanskog odgoja i obrazovanja, objašnjen je njegovog nastanak paralelno s demokracijom te opisan njegovog daljnji razvoj kroz povijesna razdoblja. Najjednostavnije se definira kao način izgradnje univerzalne kulture ljudskih prava. Današnji građanski odgoj i obrazovanje potiče demokraciju, jednakost svih ljudi bez obzira na vjeroispovijest, boju kože ili nacionalnost, brigu o okolišu, slobodu govora, izražavanje stavova i objašnjava...
-
-
Građanski rat u Siriji - multikulturalizam u uvjetima ekstremizma
-
Dario Talijančić U ovom radu prikazane su geografske prilike u Siriji i način na koji su utjecale na etnoreligijsku ranolikost stanovništva. Sa svojim etničkim i religijskim identitetima, Sirija je multikulturna država. Alaviti, kršćani i Kurdi su detaljnije prikazani kao najveće
manjine. Bašar al-Asad je alavit koji je naslijedio svog oca na mjestu predsjednika Sirije. Vladajuća stranka Baas i njena panarapska, sekularna i protuimperijalistička politika stavljaju se u kontrast sa salafističkom...
-
-
Građevine, infrastruktura i graditeljstvo Tilurija
-
Miljenko Bešlić Tema ovog diplomskog rada su građevine, infrastruktura i graditeljstvo Tilurija. Ovaj antički lokalitet dugo je bio zanemarivan od strane arheologije, stoljećima pljačkan i uništavan, a tek se krajem 20. st. počeo sustavno arheološki istraživati od strane Arheološkog zavoda filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tilurij se nalazio na vaţnom prijelazu preko rijeke Cetine te je još od prapovijesti bio vaţno sjecište puteva koji su od obale vodili prema unutrašnjosti Dalmacije. Tu...
-
-
Grijeh, grešnost i kajanje u romanu „Zločin i kazna“ F. M. Dostoevskoga
-
Andrea Jerković U radu se pitanje grijeha, grešnosti i kajanja promatra na temelju teorijske podloge iz knjige Dijalektika Dostoevskoga i problem grijeha (Dostoevsky's Dialectics and the Problem of Sin, 2010.) Ksane Blank u kojoj autorica sintetizira relevantne poglede na ovu problematiku od početka njezina proučavanja uopće. Pojašnjavaju se Dostoevskijeva dijalektika te koncepti dualnosti i dvuedinstva. U analizi se sve navedeno primjenjuje na primjeru dvaju likova povezanih s protagonistom, odnosno...
-
-
Groblja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka u sjevernoj Dalmaciji
-
Valeria Medić U ovome radu obrađeno je 60 groblja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka u sjevernoj Dalmaciji što obuhvaća prostor Zadarske i Šibensko-kninske županije. Groblja razvijenog (12. – 13. st.) i kasnog srednjeg vijeka (14. – 15. st.) korespondiraju sa stilskim razdobljem romanike i gotike, te s vremenom vladavine dinastija Arpadovića, Anžuvinaca, Jagelovića u Hrvatskoj i Venecijanske Republike u Dalmacije. Napravljen je opći prikaz s temeljnim informacijama svakog groblja...
-
-
Groteska u pripovijetci „Nos“ Nikolaja Vasiljeviča Gogolja
-
Katarina Ćurković Osobitost groteske pronalazi se u činjenici da je ona hibridna i promjenjiva te da sadrži dihotomije i proturječnosti u zajedničkom prostoru. Redovito uključuje bizarno, jezivo, apsurdno i perverzno. Cilj je groteske kod čitatelja izazvati kontradiktorne emocije: smijeh i gađenje, strah i fascinaciju, pogrdu i sažaljenje. Ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj često koristi grotesku u svojem opusu. Njegova je pripovijetka „Nos“ iznimno poznata po svojoj potpunoj apsurdnosti....
-
-
Groteskni realizam u distopijskim menipejama Ive Balenovića i Borivoja Radakovića
-
Katica Visković U radu se istražuju žanrovske poveznice menipske satire i suvremenog hrvatskog distopijskog romana. Menipska satira javlja se još u antičkoj Grčkoj, kao književni oblik koji se bavi aktualnim društvenim problemima kroz parodiju, izrugujući se uglavnom filozofima prirode, religijskim dogmama, znanosti i ljudskoj gluposti. U formalnom smislu odlikuje je često miješanje poezije i proze te karikiranje, hiperbola i fantastika. Menipsku satiru Bahtin je kasnije povezao uz područje...
-
-
Groteskno u dramama Mate Matišića i Ive Brešana
-
Petra Kotlar U ovome radu istražuju se groteskni elementi u dramama Mate Matišića i Ive Brešana. Odabrane drame (Anđeli Babilona, Svećenikova djeca; Hidrocentrala u Suhom dolu, Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507) suvremene su hrvatske drame, zbog čega će u prvom dijelu rada biti izdvojene različite teorije groteske, zatim ponešto o poimanju groteske u umjetnosti, posebice u suvremenoj hrvatskoj drami šezdesetih (na kazališnoj sceni) i sedamdesetih (u pisanoj drami) godina dvadesetoga...
-
-
Groundbreaking CGI in Hollywood Films
-
Luka Antonio Gotovac Computer-generated imagery (CGI) has been a consistent and important part of Hollywood films over the course of the past several decades. It can be defined as the art of using computer programs to create digital characters or settings in the frame of a movie. Computer generated effects are a sub-category of special effects, along with visual and physical effects. The most important stages of creating CGI are: pre-visualization, scanning, modeling and rendering. CGI began to be used in the...
-
-
Großmütter und Enkelkinder im deutschen Nachkriegsroman
-
Antonija Smojver In der vorliegenden Diplomarbeit wird das Thema der Beziehungen zwischen den Großmüttern und ihren Enkelkindern im deutschen Nachkriegsroman am Beispiel von Ilse Aichingers (1921-2016) Roman „Die größere Hoffnung“ (1948), Heinrich Bölls (1917-1985) Roman „Haus ohne Hüter (1954) und Günter Grass' (1927-2015) Roman „Die Blechtrommel (1959) analysiert. Die deutsche Nachkriegszeit stellt eine spezifische Zeit in der deutschen Geschichte dar und aus diesem Grund sollten ebenfalls...
-
-
Grupa Gorgona – umjetnost kao ideja
-
Marta Tunuković Gorgona je bila skupina umjetnika i intelektualca koji su težili ka oslobađanju umjetnosti od konvencionalnih, stogo određenih kategorija. U djelovanju Gorgone zapaža se vrlo rana pojava protokonceptualnih praksi kroz sistematično propitivanje ustaljenih obrazaca umjetničkog djelovanja. Eksperimentalni karakter gorgonina rada nagovijestio je mnoštvo pojava koje vežemo uz konceptualnu umjetnosti, a glavna je dematerijalizacija umjetničkog objekta.
Paginacija
