Promjene u svakodnevnom životu koje donose nove tehnologije zahtijevaju stjecanje i usavršavanje vještina povezanih s digitalnom i medijskom pismenošću. Tema ovog rada usmjerena je na upotrebu tehnologije u starijoj dobi te korištenje društvenih medija s naglaskom na masovne medije i utjecaj lažnih vijesti na svakodnevni život osoba starije životne dobi te ulogu narodne knjižnice u tom procesu. Digitalna i medijska pismenost su važne kako bi se osobe starije životne dobi znale suočavati s modernom tehnologijom. Digitalna pismenost podrazumijeva rad na računalu, korištenje pametnih telefona, pronalazak određenih mrežnih sjedišta i dr., dok medijska pismenost omogućuje svakoj osobi da svjesno i s razumijevanjem odabire informaciju koja je važna za njih. Od pomoći su narodni knjižničari kao edukatori koji pokazuju svoju volju za pomaganje osobama starije životne dobi, usmjereni su na razvoj edukacija koje im pomažu da savladaju nedoumice u korištenju računala ili pametnih telefona. Kao istraživačka metoda u radu se koristila analiza sadržaja i polustrukturirani intervju. Rezultati istraživanja odabranih narodnih knjižnica u inozemstvu, Hrvatskoj i unutar Zadarske županije ukazuju na to da su narodne knjižnice i knjižničari fokusirani na pružanje podrške starijoj populaciji kako bi im se tehnologija približila na prihvatljiv način. Rezultati istraživanja pokazuju da, ako knjižničari provode edukacije o digitalnoj i medijskoj pismenosti za starije osobe, starija populacija pokazuje interes za tim programima i redovito sudjeluje u njima. S druge strane, knjižnice koje ne pružaju takve edukacije također žele unaprijediti svoje usluge i ponuditi ovakve programe starijim osobama kako bi im omogućile jednostavniji i samostalniji život.