Naziv frazem (фразеологизм) popularizirao je ruski lingvist Viktor Vladimirovič Vinogradov, a s njim počinje i uspon frazeologije kao grane lingvistike. Ključno je razlikovati fraze od frazema, odnosno slobodne fraze od vezanih. Slobodne fraze mogu mijenjati konstituente te ubacivati nove konstituente (zelena kuća – plava kuća – plava stara kuća). Vezane fraze ne mogu mijenjati konstituente (osim u slučajevima sinonimije). Postoje tri testa koja pomažu u spomenutoj distinkciji – test separacije, test supstitucije i test modifikacije. Glavna podjela frazema događa se na osnovi semantičkog značenja. Na toj osnovi postoje četiri tipa frazema: frazeološke sraslice (фразеологические сращения), frazeološke cjeline (фразеологические единства), frazeološke sveze (фразеологические сочетания) i frazeološki izrazi (фразеологические выражения).Cilj istraživanja bio je pokazati sličnosti i razlike odabranih ruskih i hrvatskih frazema podijeljenih u četiri kategorije (frazemi s nazivima životinja, frazemi sa sastavnicom voda/вода, frazemi s nazivima dijelova tijela i ostali frazemi). Također su prikazani i sinonimni frazemi koji odgovaraju proučavanim konstrukcijama. U online alatu „Sketch Engine“ istraženo je 40 frazema (20 hrvatskih i 20 ruskih). Oni su uspoređeni kontekstualno i numerički. U tablicama su prikazani numerički rezultati koje čine broj pojavnica i normalizirane frekvencija, a kontekstualno su uspoređeni kroz nekoliko primjera iz korpusa. Sve pojavnice frazema naposljetku su zbrojene te nakon normalizacije frekvencije, zaključak je da u hrvatskom korpusu ima više pojavnica frazema (na milijun primjera) nego u ruskom korpusu.