Naslov Zur Identitätssuche im Alpenraum am Beispiel Norbert Gstreins Erzählung "Einer"
Naslov (hrvatski) O potrazi za identitetom u alpskoj regiji na primjeru pripovijetke "Einer" Norberta Gstreina
Naslov (engleski) The search for identity in the Alpine region using the example of Norbert Gstrein's story "Einer"
Autor Dijana Talaja
Mentor Marijana Jeleč (mentor)
Član povjerenstva Goran Lovrić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marijana Jeleč (član povjerenstva)
Član povjerenstva Anita Pavić Pintarić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za germanistiku) Zadar
Datum i država obrane 2020-09-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Germanistika
Sažetak Diese Abschlussarbeit befasst sich mit der Identitätssuche im Alpenraum am Beispiel Norbert Gstreins Erzählung "Einer". Die Arbeit besteht aus zwei Teilen. Der erste Teil ist der Theorie gewidmet, die wichtig ist, um den Hintergrund zu verstehen, während der zweite Teil eine detaillierte Analyse der Erzählung enthält. Der theoretische Teil widmet sich der Anti- Heimatliteratur, zu der diese Erzählung gehört. Die Geschichte folgt dem Leben der Hauptfigur Jakob, der aufgrund der Unmöglichkeit, sich selbst zu finden, zugrunde geht. Seine Lebensgeschichte wird von seiner Familie erzählt, das heißt, sie wird einem Inspektor und seinem Assistenten in einer Erklärung vorgelegt. Jakob äußert sich nicht, was seine sonst zurückhaltende Lebensweise symbolisiert. Die Lebensweise im Dorf, die Mentalität der Gesellschaft sowie ihre Unterordnung unter den ländlichen Tourismus werden untersucht. Mangelnde Empathie und ein auf eine gute Touristensaison ausgerichtetes Leben machen das Dorf zu einem unbequemen Ort zum Leben, an den sich Jakob nicht anpassen will. Er will kein weiterer Hamster im ewigen Kreis sein, den die Einheimischen leichtfertig Leben nennen. In der Unmöglichkeit, soziale Bestätigung zu bekommen, gibt er sich dem Alkohol hin, der ihn in den Ruin führt. Der Inspektor und der Assistent nehmen ihn aus unklaren Gründen mit und alles im Dorf bleibt unverändert und den Touristen untergeordnet. Das Ziel dieser Abschlussarbeit ist es zu beweisen, dass die Schaffung von Identität ein Zugehörigkeitsgefühl erfordert, sowohl in der Familie, die als grundlegende soziale Einheit betrachtet wird, als auch in der Gesellschaft.
Sažetak (hrvatski) Ovaj se završni rad bavi potragom za identitetom u alpskom području na primjeru pripovijetke Norberta Gstreina "Einer". Djelo se sastoji iz dva dijela. Prvi je dio posvećen teoriji, koja je važna za razumijevanje pozadine, dok drugi dio daje detaljnu analizu djela. Teorijski dio također opisuje pojavu anti-zavičajne književnosti, kojoj ova pripovijetka pripada, kao i turistički razvoj Alpa u poslijeratnom razdoblju. Priča prati život glavnog junaka Jakoba koji stradava zbog nemogućnosti spoznavanja sebe i svoje pripadnosti. O njegovoj životnoj priči govori njegova obitelj, odnosno u izjavi je prezentiraju inspektoru i njegovom pomoćniku. Jakob sam ne dolazi do riječi, što naglašava njegovo nepostojanje. Saznaje se način života na selu, mentalitet društva i njegovo podređivanje seoskom turizmu. Nedostatak empatije i život usmjeren ka dobroj turističkoj sezoni čine selo neugodnim mjestom za život kojem se Jakob ne želi prilagoditi. Ne želi biti još jedan hrčak u vječnom kolu kojeg lokalno stanovništvo nazivaju životom, a u nemogućnosti društvene afirmacije prepušta se alkoholu koji ga vodi u propast. Odvode ga inspektor i pomoćnik zbog nepoznatih razloga, a sve u selu ostaje nepromijenjeno i podređeno turistima. Cilj ovog završnog rada je dokazati da stvaranje identiteta zahtijeva osjećaj pripadnosti, kako u obitelji, koja se smatra temeljnom društvenom jedinicom, tako i u društvu.
Sažetak (engleski) This thesis deals with the search for identity in the Alpine region using the example of Norbert Gstrein's story "Einer". The work consists of two parts. The first part is devoted to the theory, which is important in understanding the background, while the second part provides a detailed analysis of the story. The theoretical part is devoted to the anti-homeland literature to which this story belongs. The story follows the life of the main character Jakob, who perishes due to the impossibility of finding himself. His life story is told by his family, that is, it is presented to an inspector and his assistant in a case-statement. Jakob himself does not express himself with words, which emphasizes his non-existence. The way of life in the village, the mentality of society and its subordination to rural tourism is being revealed. A lack of empathy and a life geared towards a good tourist season make the village an uncomfortable place to live that Jakob does not want to adapt to. He does not want to be another hamster in the eternal circle that the locals carelessly call life. In the impossibility of getting social approval, he indulges in alcohol that leads him to ruin. The inspector and assistant take him with them for unclear reasons and everything in the village remains unchanged and subordinate to the tourists. The aim of this thesis is to prove that creating identity requires a sense of belonging, both in the family, which is seen as a fundamental social unit, and in society.
Ključne riječi
Identitätssuche
Alpenraum
Anti-Heimatliteratur
Tourismus
Ključne riječi (hrvatski)
Potraga za identitetom
alpska regija
anti-zavičajna književnost
turizam
Ključne riječi (engleski)
The search for identity
Alpine region
anti-homeland literature
tourism
Jezik njemački
URN:NBN urn:nbn:hr:162:979404
Studijski program Naziv: Njemački jezik i književnost (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) njemačkoga jezika i književnosti (univ. bacc. philol. germ.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-10-14 07:53:31