Paginacija
-
-
Biljni i životinjski svijet zaštićenih područja na Kalniku
-
Ana Kokot Nakon velikog tehnološkog napretka u protekla dva stoljeća, došlo je do povećane razine svijesti o sve većem štetnom utjecaju čovjeka na prirodu i okoliš. U nastojanju smanjivanja negativnih utjecaja čovjeka na prirodu i okoliš poduzete su različite mjere među kojima su najvažnije proglašavanja zaštićenih područja te aktivna zaštita rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Cilj ovog rada bio je napraviti pregled svih informacija o zaštićenim područjima na...
-
-
Bioetičke dvojbe distanazije
-
Dario Bukač U radu polazimo od teze da se rasprava o distanaziji ili „terapijskoj upornosti“, ne može ograničiti na pitanje beskorisnosti, odnosno uporabe ili neuporabe medicinskih tretmana za održavanje života. Pitanje ispravnosti postupanja prema umirućim osobama pretpostavlja promišljanje pitanja smisla života, umiranja i smrti, kao i etičku refleksiju, odnosno propitivanje kriterija i vrijednosti prema kojima se možemo orijentirati u donošenju etičkih prosudbi o distanaziji. U tu...
-
-
Bioetički aspekt pobačaja
-
Marko Režić Ovaj diplomski rad razmatra bioetičku stranu pobačaja, prikazuje vrijednosti i prava ljudskoga života. Kako i sam naslov glasi „Bioetički aspekti pobačaja“ te smo u radu dobili jasan odgovor na pitanja različitih aspekata pobačaja. Svaka osoba ima pravo na život tako i ona koja nije još rođena. Koju se svrstava u današnje vrijeme kao nešto „normalno“ kada osoba želi učiniti pobačaj, odnosno ubiti nevino dijete. Pojedine stranice ovog diplomskog rada posvećene su...
-
-
Biofilija- urođena upućenost djece na ostale žive vrste u njihovu mikrokozmosu
-
Barbara Jug Biofilija se definira kao ljubav prema prirodi i svemu što je živo, a upravo djeca imaju urođenu sklonost istraživanja i otkrivanja prirode. Međutim, zbog suvremenog načina života, djeca provode sve manje vremena u prirodi. U radu je prikazana usporedba urbanih i ruralnih područja na temelju povezanosti djece s prirodom. Odnos prema prirodi i životinjama (koje su dio prirode) mijenja se s obzirom na dob djeteta jer prilikom sazrijevanja i odrastanja djeca postaju svjesnija važnosti...
-
-
Biološka i krajobrazna raznolikost NP Paklenice kao paradigma razvoja turizma
-
Ivana Trošelj Tema ovoga rada je „Biološka i krajobrazna raznolikost Nacionalnog parka Paklenica kao paradigma razvoja turizma“. Iznimna krajobrazna i biološka raznolikost NP „Paklenica“ naprosto plijeni posjetitelje svojom jedinstvenošću, svojom intrizičnom ljepotom koju se može čitati samo ako posjetite park. U ovom radu smo prikazali refleksiju posjetitelja o krajobraznoj i biološkoj baštini i njenoj valorizaciji. Naši posjetitelji koje smo anketirali upravo krajobraznu raznolikost i...
-
-
Biološka raznolikost Nacionalnog parka „Krka“ kao paradigma razvoja turizma
-
Dalia Iris Čvorak Ovaj rad je prezentacija ekoloških posebnosti Parka s naglaskom na biološku raznolikost kao paradigmu razvoja posebnih oblika turizma. Ako se uzmu svi parametri u obzir sažetih iz literaturnih izvora, podataka i zaključaka preuzetih iz anketnog upitnika, intervjua, bez sumnje postoje istinski preduvjeti za razvoj istih. Anketirani su slučajno odabrani posjetitelji Nacionalnog parka „ Krka“ koji upravo biološku raznolikost i njezinu jedinstvenost smatraju preduvjetom razvoja...
-
-
Biološke osobine sorata breskve (Prunus persica (L.) Batsch) u suvremenom uzgoju
-
Tina Vuletić Breskva (Prunus persica (L.) Batsch) je voćna vrsta koja se najviše proizvodi u Europi i Aziji. Najveći svjetski proizvođač je Kina, odakle i potječe, a u Europi je najveći proizvođač Italija. Spada u koštičavo voće. Najviše se konzumira u svježem stanju tijekom ljeta, gdje se naglasak stavlja na obojenost plodova, okus i aromu te boju mesa i krupnoću ploda. Neki od poželjnih svojstva breskve su redovita i obilna rodnost i dobra kvaliteta ploda za svježu potrošnju ili...
-
-
Biometrijska sigurnost
-
Stela Vukoša Ovaj rad govori o biometrijskoj sigurnosti te se dotiče samih početaka biometrije, funkcije biometrijskih sustava, biometrijskih metoda koje služe za identifikaciju i autentifikaciju te način rada istih. Nadalje, rad govori o područjima u kojima je biometrijska sigurnost implementirana, ali i važnost iste u spomenutim sferama života. Ovo se istraživanje provodi obrađujući dosad objavljenu literaturu te se time nastoji prikazat ukupna važnost ove teme. Biometrijska sigurnost i...
-
-
Biti gej u Hrvatskoj: Svakodnevica LGB osoba u Zadru
-
Mia Stipan Grad kao kulturno-društvena konstruirana stvarnost ima značajan utjecaj na život svakog pojedinca koji je u njemu nastanjen. Grad unutar svog javnog prostora sadržava mnoštvo značenja koja istodobno na izravan i/ili neizravan način utječu na iskustvo življenja pojedinca i zajednice. Ovaj rad prikazuje iskustvo življenja LGB zajednice u gradu Zadru. Uz iskustvo življenja, rad problematizira i kategorije prostora, mjesta, osjećaja mjesta i identiteta koje daju opširniji uvid u...
-
-
Biti žena na otoku
-
Petra Karmelić Ovaj se rad bavi mladim ženama koje su porijeklom s otoka ili su doselile na otok, u maloj otočnoj zajednici, a trenutno imaju partnera ili su u braku. Rodni identitet kao jedna od temeljnih kategorija društvene stratifikacije čini žensko iskustvo svakodnevice drugačijim od muškog, posebice u malim zajednicama gdje nedostaje anonimnosti i jača je društvena kontrola. Cilj ovog istraživanja je razumjeti što znači biti mlada žena u kontekstu male otočne zajednice i opisati njihovo...
-
-
Bitka kod Kane po Liviju i Polibiju
-
Dominik Pavelić Ovaj se rad bavi usporedbom Livijeva i Polibijeva opisa bitke kod Kane 216. g. pr. Kr. Ta je bitka bila središnji dogaaj Drugog punskog rata. U radu se na osnovi spisa spomenutih historiografa upoznaje sa situacijom i potezima rimske države prije tog sukoba te govori o rimskoj i kartažanskoj vojsci, njihovim zapovjednicima i vojnoj taktici u kontekstu bitke kod Kane. U središtu njihova opisa bitke jest Hanibalov odlucujuci manevar kojim je opkolio i razbio rimsku vojsku. Bitka je ostala...
-
-
Bitka kod Visa 1866. godine
-
Anna Blajić Viška se bitka odigrala 20. srpnja 1866. god. između austrijske i talijanske flote u sklopu Austro-pruskog rata. Do bitke je došlo kad je Italija, kao pruska saveznica, odlučila osvojiti otok Vis kako bi osigurala bolji pregovarački položaj u tom ratu. Austrija nije mogla ostati ravnodušna na talijanske pretenzije spram njenog tadašnjeg teritorija što je rezultiralo Viškom bitkom. Na čelu talijanske flote nalazio se Carlo Pellion di Persano dok je austrijsku flotu predvodio...
Paginacija
