Primorski Dolac naziv je sela smještena u Dalmatinskoj zagori, dvadesetak kilometara sjeverno od Trogira. Prostor sela nikad se nije istraživao, a u stručnoj literaturi tek se sporadično spominje. Jedini koji je pokušao predstaviti ovaj prostor jest lokalni svećenik fra Ante Čavka u knjizi „Povijest Primorskog Doca“.74 U ovom radu predstavljaju se i opisuju arheološki potencijali sela Primorski Dolac. Svi predstavljeni i opisani potencijali ujedno su terenski pregledani. Arheološki potencijali sela mogu se svrstati u sljedeća povijesna razdoblja: prapovijest, Srednji vijek i Novi vijek. U prapovijesti su zastupljene gradine i gomile. Gradine su raspoređene po vrhuncima brda koja okružuju selo te su korištene od prapovijesnih zajednica koje su nastanjivale ova područja. Krajem Srednjeg vijeka podiže se utvrda Znojilo u jugoistočnom dijelu sela, međutim već tridesetak godina nakon gradnje daje se rušiti. Prestankom turske opasnosti, odnosno sredinom XVIII. st., podižu se dvije crkve te kapela na prostoru sela. Nadalje, otkrivaju se ostatci dviju kamenih „kula“ sa natpisnim pločama po kojima ih možemo datirati u drugu polovicu XVIII. st. Antika je jedini period koji nema sigurnih arheoloških pokazatelja, kao ni pokretnih materijalnih nalaza. Lokve i vrtače također su prezentirane kao potencijalni arheološki lokaliteti i izdvojene su u posebne cijeline.