Title Naseljenost Čapljine u antičko doba u svjetlu arheološko-topografskih istraživanja Title (english) The population density of Capljina during antiquity, in the context of archaeologicaltopographic research Author Željka Pandža Mentor Dražen Maršić (mentor)Committee member Igor Borzić (predsjednik povjerenstva)Committee member Željko Miletić (član povjerenstva)Committee member Dino Demicheli (član povjerenstva)Granter University of Zadar Defense date and country 2024-01-11, Croatia Scientific / art field, HUMANISTIC SCIENCES Universal decimal classificationUDC ) 902/904 - Archaeology Abstract U razdoblju od 1. st. pr. Kr. do početka 1. st. po Kr. Rim uspostavlja vlast na širem području mediteranskog svijeta. Pod rimsku dominaciju dolazi i prostor Ilirika, kasnije podijeljen na provinciju Dalmaciju i Panoniju, koji postupno bilježi sve snažniju uključenost u rimsku kulturu. Jedan od najgušće naseljenih teritorija „unutrašnjosti“ rimske provincije Dalmacije donji je sliv rijeke Neretve s Naronom kao središtem samoupravne općine (kolonije) i sudbenog konventa, a u njezin je ager ulazila i današnja općina Čapljina, koja je u fokusu predstavljenog istraživanja. S obzirom na povijesne okolnosti, proces kolonizacije, urbanizacije, pa odatle i romanizacije predmetnog područja započeo je već u kasnorepublikanskom razdoblju, o čemu svjedoče pisana vrela i epigrafski spomenik iz Tasovčića kod Čapljine datiran u 36./35. god. pr. Kr. Glavne odrednice razvoja naseljenosti prostora općine Čapljina u antičko doba bile su pogodan prometni položaj na raskrižju velike prometnice ab Aquileia ad Dyrrachium i lokalnih cesta, rijeka Naron (Neretva) koja je omogućavala brz i jeftin riječni promet te plodnost zemljišta na obje njezine obale, blizina urbanog središta Narone i pomoćnog vojnog logora Bigeste u Ljubuškom s ispostavama, koji su jamčili sigurnost. Iz naprijed navedenih razloga, u radu se afirmira i argumentira hipoteza da je prostor današnje općine Čapljina jedan od najgušće naseljenih dijelova zaleđa istočne obale Jadrana. U razdoblju od 1. st. do polovice 4. st. na tom prostoru nastao je velik broj rimskih “naselja”, tj. naseobinskih aglomeracija različitog karaktera, a na nekima od njih život je kontinuirano trajao sve do kraja antike (kraj 6. ili početak 7. stoljeća). Gustoću naseljenosti istražuje se ponajprije metodom arheološke topografije (kartografije), temeljnim postupkom neagresivnog pregleda arheološkog terena, koji u ovom radu uključuje nekoliko metoda i alata: hodološku metodu, očitavanje i analizu satelitskih snimki te bibliografsku metodu. U funkciji analize pojedinačne spomeničke građe njima se pridružuje standardna tipološko-komparativna metoda. Konačni cilj - stvaranje što cjelovitije slike o izrastanju prvih rimskodobnih naselja, njihovu razvoju, tj. kontinuitetu trajanja, nomenklaturi, kartiranju i tipizaciji - donekle je moguć, ali ipak ostaje ograničen malim brojem sustavnih arheoloških istraživanja. Istraživanjem su na studijskom području evidentirana 94 arheološka nalazišta, od čega je na njih 40, sudeći prema ostatcima arhitekture i pokretne arheološke građe, u rimsko doba funkcionirao neki oblik naseobinske arhitekture (naselja). Manji broj ih je podignut već u 1. st. pr. Kr., a većina u razdoblju od 1. do 4. st. po Kr. Na najvažnijima od njih kontunitet naseljenosti može se pratiti sve do perioda kasne antike i prevlasti kršćanstva. Pojava starokršćanskih bazilika i krstioničkih sklopova po svoj prilici neizravno pokazuje gdje treba tražiti žarišne točke urbanizacije ranijeg poganskog razdoblja, tj. središta manjih teritorijalnih cjelina (pagi i dr.) u sastavu Narone.
Abstract (english) Between the 1st century BC and the beginning of the 1st century AD, Rome established its domination across the Mediterranean. The space of Illyricum, later divided on the Provinces of Dalmatia and Pannonia, was also conquered during that time. This was where its gradual Romanisation started. One of the most populated areas of the inner land of the Roman Province of Dalmatia is the lower stream of the Neretva river (Naro flumen) with Narona as its colony centre and district court of justice (conventus iuridicus). The current municipality of Capljina, which is the focus of this research, also entered into the colony’s borders. Due to historic circumstances the processes of colonisation, urbanisation and, hence, romanisation started in the late Republic Roman period. This process is documented by written sources and an epigraphic monument from Tasovcici near Capljina, dated 36/35 BC. The main components of the development of this area were: its position on the crossroad of ab Aquileia ad Dyrrachium and local roads, Naro river (Neretva), fertile soil on both sides of the river, vicinity of the urban centre of Narona, and an auxiliary campus Bigeste with its accompanying offices in the area of contemporary Ljubuski. I affirm and argue the hypothesis that the area of the current municipality of Capljina was one of the most populated parts of the inner land of the Adriatic East coast. From the 1st to 4th century, a large agglomeration of different types of Roman settlements were developed in this area. In some, life continued until the end of antiquity (end of 6th and beginning of the 7th century). I explore the population density through the ‘archaeological topography (cartography)’ and ‘noninvasive survey of archaeological sites’ methods. The latter includes site inspection, analysis of satellite images and bibliography. The main goal of building a more comprehensive picture of the emergence of the first Roman settlements, their development, continuity, naming, mapping and typology is possible to an extent, yet remains limited due to the small number of systematic archaeological research. Based on the architectural remains and movable archaeological material I marked 95 archaeological sites, of which 40 functioned as settlements. A few were built already in the 1st century BC, yet the majority falls between the 1st and 4th century AD. On the most significant ones, continuity can be tracked until late antiquity and Christianity's domination. The emergence of early Christian basilicas and baptisteries indirectly shows where the main hotspots of urbanisation of earlier pagan period, i.e. centres of smaller territorial units (pagi and others), were based.
Keywords
topografija
općina Čapljina
Narona
ager
romanizacija i urbanizacija
naseljenost
naselja
Keywords (english)
topography
Capljina municipality
Narona
ager
romanisation and urbanisation
population density
settlements
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:162:192018 Promotion 2024 Study programme Title: Archaeology of the Eastern Adriatic Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2024-03-25 08:27:40
