Pages
-
-
Kukuruzni moljac (Ostrinia nubialis, Hbn.) kao prijenosnik spora mikotoksigenih gljivica
-
Bruno Martić Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis, Hubner, 1796.) je uz kukuruznu zlaticu (Diabrotica virgifera virgifera, LeConte, 1868.) gospodarski najznačajniji štetnik kukuruza. Gusjenica kukuruznog moljca izgriza list, buši stabljiku i smanjuje joj čvrstoću. Osim navedenih direktnih šteta od gusjenica, indirektne čine i odrasle jedinke prenoseći spore mikotoksigenih gljivica. Mikotoksini su sekundarni metaboliti koje gljivice sintetiziraju tijekom rasta na određenim supstratima. Oni, mogu...
-
-
Kulinarstvo zemalja njemačkog govornog područja
-
Stella Vukman Gastronomija obuhvaća sve ono što se odnosi na kuhanje, kuharsku vještinu i s tim u vezi. U širem smislu obuhvaća gurmanstvo, sladokustvo, a u najširem smislu vezu kulture i hrane, odnosno umjetnost prehrane, kulinarsku umjetnost. Hrana je svaka tvar koja pruža hranjive tvari potrebne za održavanje života i rasta kad se proguta. Dokumenti govore da su još prije više tisuća godina civilizirani narodi imali visoko razvijeno kuharstvo. Tu se posebno ističu Perzijanci, Kinezi,...
-
-
Kult božice Izide u antičkom Rimu
-
Martina Kolega Izida, božanstvo plodnosti, majka svih bogova, zauzima značajno mjesto u religijskom životu stanovništva Rimskog Carstva. Izvorno, ona je egipatska božica koju su Rimljani upoznali s jedne strane posredno preko Velike Grčke, a s druge straneizravnim dodiromsa samim Egiptom. Robovi i utjecajni ljudi pristupali su Izidinu kultu, a u Rimu se počela slaviti 80. g. pr. Kr. U doba je Carstva odnos prema kultu bio promjenjivovisno o vladavini pojedinih careva.U antičkim se izvorima Izida...
-
-
Kult mrtvih na starokršćanskim salonitanskim grobljima
-
Ana Divić Salona, smještena nedaleko Splita, pruža izuzetan primjer pogrebnih običaja ranih kršćana, odnosno kulta mrtvih/kulta mučenika. Zahvaljujući arhitekturi, epigrafskim nalazima te ostalom materijalu može se dobrim dijelom rekonstruirati suživot kršćana i pogana u vrijeme procvata kršćanstva. Suodnos se najbolje vidi putem kultne gozbe na grobovima koju su njegovali i jedni i drugi. Groblja na Manastirinama, Marusincu i Kapljuču odličan su primjer preko kojega možemo vidjeti...
-
-
Kultovi i vjerovanja rimskih vojnika u provinciji Dalmaciji
-
Julijan Mažar Religija je imala značajnu ulogu u životu svih Rimljana, pa tako i vojnika. Rimska religija bila je podijeljena na privatni i službeni, odnosno državni kult. Najznačajniji kultovi vezani uz oficijelna božanstava bili su: kult Jupitera, vrhovnog božanstva rimskog panteona, nakon čega slijedi kult Kapitolijske trijade te ostali kultovi koji se mogu vezati uz rimske magistrature. U okvirima službenog kulta nalazimo brojne spomenike i dedikacije širom Dalmacije podignute od strane...
-
-
Kultovi predrimske Kartage
-
Katarina Ćurković Predrimski kultovi u Kartagi razvili su se iz feničkog kulta pod utjecajem lokalnih kultura i tradicija. Na ovim su se prostorima štovali fenički, grčki i egipatski bogovi, te su se sačuvale razne feničke kultne tradicije, od kojih je najpoznatija i najkontroverznija ritualno žrtvovanje djece. Utjecaj ovoga kulta, zahvaljujući širenju Kartage i njezinim trgovačkim pothvatima, osjećao se ne samo u sjevernoj Africi, nego i na velikom dijelu Mediterana. Kultovi Kartage bili su...
-
-
Kultura škole vis a vis kulture obitelji
-
Jasenka Martinčević Odnos između roditelja i škole presudan je čimbenik školskog uspjeha učenika, a školski je uspjeh preduvjet daljnjeg napretka svakog pojedinca. U ovom smo radu teorijski i empirijski istražili dio ovoga područja, važnog ne samo za razvoj pojedinca već i čitave zajednice. Teorijski dio rada nastao je kao rezultat dugogodišnjeg radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj ustanovi te permanentnog intenzivnog praćenja stručne i znanstvene pedagogijske literature. Poticaj za izradu...
-
-
Kulturna baština Bibinja u funkciji razvoja kulturnog turizma
-
Lucija Šimac Bibinje je mjesto smješteno tik uz more, 6 km jugoistočno od Zadra. Danas ima oko 4000 stanovnika i obuhvaća područje između Zadra i Sukošana, a njegovo polje se proteže do Babinduba. Baš kao i u Zadru, stara jezgra Bibinja smještena je na malome poluotočiću iz kojega se kasnije mjesto razvijalo. Na području današnjih Bibinja nekada su postojala manja starohrvatska i srednjovjekovna mjesta od kojih su ostali ostaci crkvi koje danas pripadaju Bibinjama. Crkvi je danas na...
-
-
Kulturna baština Donjoneretvanskog kraja u kontekstu nastave Prirode i društva
-
Nikolina Šetka Tema ovog diplomskog rada je kulturna baština Donjoneretvanskog kraja u kontekstu nastave Prirode i društva. Donjoneretvanski kraj se sastoji od sedam jedinica lokalne samouprave, tri grada: Metković, Opuzen i Ploče te četiri općine: Kula Norinska, Zažablje, Pojezerje i Slivno. Površina područja iznosi 412,56 km2, što je ukupno 23,15% površine Dubrovačko-neretvanske županije. Tijekom izrade diplomskog rada, korištena je znanstvena literatura i internetski izvori vezani uz...
-
-
Kulturna baština vinkovačkog kraja
-
Marija Benaković Kulturnu baštinu čine dobra koja su naslijeđna od prethodnih generacija ili koja
nastaju u sadašnjosti, a imaju specifičnu vrijednost za ljude i trebaju biti sačuvana za buduće
generacije. Baština je ukupnost iz prošlosti sačuvanih i njegovanih kulturnih dobara. Njena
glavna značajka je čuvanje i njegovanje svega onog što su nam naši predci ostavili, kao
kulturu, tradiciju, zavičajnu mudrost. Područje Vinkovaca naseljeno je još od davnoga
neolita, a kao prvo značajno...
-
-
Kulturna događanja u Zadru za vrijeme Domovinskog rata
-
Josipa Šarić Ovim radom se ukazuje na kulturna događanja održana u Zadru za vrijeme Domovinskog rata. Naravno, zbog ograničenja u radu nisu navedena sva događanja već se naglasak stavlja na ona vezana uz kazališne i glazbene priredbe, izložbe i novotiskane knjige i časopise. Bitno je napomenuti da je tokom ratnih godina u Zadru održano više različitih skupova, seminara, simpozija, kongresa, predavanja, obljetnica i sl. koji u ovom radu nisu spomenuti. Posebno se želi istaknuti zalaganje...
-
-
Kulturna potrošnja i glazbeni ukus studenata Filozofskog fakulteta u Beogradu
-
Mirna Vuksan U radu je prikazano istraživanje kulturne potrošnje i glazbenog ukusa studenata preddiplomskih studija Filozofskog fakulteta u Beogradu (N=187). Početni dio rada prikazuje neke teorijske pristupe kulturnoj potrošnji i ukusu, kao i istraživanja kulturne potrošnje provedena nad studentskom i općom populacijom u Srbiji. Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdilo postoje li razlike u kulturnim i glazbenim preferencijama ispitanika s obzirom na ekonomski i kulturni kapital. Utvrđene...
Pages
