Pages

Ardijejci
Ardijejci
Miško Krešić
Ovaj rad bavi se postojanjem ilirskog naroda Ardijejaca od prve pojave njihova imena u izvorima do njihova poraza od Rima i preseljenja u unutrašnjost kada nestaju s povijesne scene. Kombiniranjem antičkih izvora i njihovih suvremenih tumačenja u radu se pokušava odrediti geografski položaj Ardijejaca u određenim vremenskim razdobljima. Prikazani su najveći problemi vezani uz temu geografskog smještaja naroda, kao što su položaj „velikog jezera“ i „slanih izvora“ koji se...
Argument Structure of English verbs
Argument Structure of English verbs
Arijana Gudelj
This paper will present the argument structure of English verbs. The focus is on the relation between the lexical verb and its arguments in the verb phrase. The arguments can be positioned before and after the verb in the clause and therefore they create the pattern according to the constructional approach to the argument structure. However, if the focus is shifted from verb's patterns to the event represented by the action denoted by the verb to express the meaning, the concept of the...
Argument iz znanja Franka Jacksona
Argument iz znanja Franka Jacksona
Rebeka Petrov
Frank Jackson je iznio svoj misaoni eksperiment u članku Epifenomenalna Qualia s kojim zagovara epifenomenalizam te ujedno opovrgava fizikalizam. Diplomski rad obuhvaća umtijelo problem, fizikalizam, epifenomenalizam i pojam qualia radi boljeg razumijevanja njegovih postavki. Izvedena je analiza argumenta iz znanja te također analiza odgovore na pitanje opovrgava li argument iz znanja fizikalizam. Osim samog argumenta, iznesene su kritike i komentari i to: Ispitan argument iz znanja- Tim...
Arheobotanička analiza slojeva liburnskog naselja u Nadinu
Arheobotanička analiza slojeva liburnskog naselja u Nadinu
Dolores Knežić
Arheobotanička analiza željeznodobnih slojeva iz kv. B 8/10 u naselju na lokalitetu Nadin–Gradina uključuje makrobotaničku analizu sedimenta kojoj je pridružena analiza makrobotaničkih ostataka s keramičkih ulomaka iz sloja 419. Izdvojeni su karbonizirani i mineralizirani biljni ostaci, kao i oni indirektni – biljni otisci na keramici. Brojnost nalaza krupnozrnih žitarica (Cerealia) i pojavnost u svim proučavanim slojevima ukazuje kako su upravo one činile osnovu prehrane. Iako...
Arheologija roda: prošlost, sadašnjost, budućnost
Arheologija roda: prošlost, sadašnjost, budućnost
Ivana Pavišić
Arheologija roda disciplina je nastala osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao odgovor na androcentrizam koji je dotada vladao u arheološkoj znanosti. Nastala je iz potrebe da se prilikom arheoloških istraživanja uzme u obzir i ženska uloga, doprinos i percepcija prošlosti. Najveći doprinos razvoju ove discipline dale su Margaret W. Conkey i Janet D. Spector svojim člankom Archaeology and the Study of Gender čime su ukazale na pogreške u dotadašnjem pristupu proučavanja...
Arheologija soli u prapovijesti Velebita
Arheologija soli u prapovijesti Velebita
Pio Domines Peter
Posljednjih nekoliko desetljeća arheologija soli se razvila u dinamično istraživačko područje koje je usmjereno na proučavanje različitih arheoloških, povijesnih i etnografskih podataka koji svjedoče o metodama eksploatacije slanih resursa, praksama konzumacije i društvene uloge soli u prošlosti. U arheološkom pogledu, proučavanje soli vrlo je komplicirano s obzirom da se sol vrlo rijetko sačuva u arheološkom kontekstu. Pojava slanih ležišta u tekućem stanju zahtijevala ...
Arheološka baština Cresa i Lošinja u antičkom razdoblju
Arheološka baština Cresa i Lošinja u antičkom razdoblju
Petra Dumenčić
Otoci Cres i Lošinj s pripadajućim otocima (Ilovik i Sv. Petar, Unije, Vele i Male Srakane, Susak, Oruda i Palacol, Vele Orjule) bili su u antičkom razdoblju važne točke na plovnom putu duž istočne obale Jadrana, što nam dokazuju mnogi podvodni lokaliteti. Ovdje je prolazio tzv. jantarski put pa su Grci ove otoke nazivali „Elektrides“ što u prijevodu znači jantarni otoci. Također uz ove otoke veže se i ime „Apsyrtides“ koje je nastalo po mitografskoj interpretaciji...
Arheološka baština Narone (Vid kod Metkovića) i njezina turistička valorizacija
Arheološka baština Narone (Vid kod Metkovića) i njezina turistička valorizacija
Tea Bebić
U ovom radu riječ je o antičkom gradu Naroni (današnjem Vidu pokraj Metkovića). Na početku rada nalazi se uvod, a zatim poglavlja Povijest Narone i Vida, Naronitanski Augusteum, Ostali arheološki lokaliteti, Arheološki muzej Narona, Ostali kulturni spomenici u Vidu, Turistička valorizacija Narone, te Zaključak. U poglavlju Povijest Narone i Vida nalaze se podatci o prvom pisanom izvoru o postojanju Narone, naronitanskoj biskupiji, Urbikinoj ostavi, te o osnutku Starinarskog...
Arheološka i spomenička baština Grada Benkovca
Arheološka i spomenička baština Grada Benkovca
Filip Čulina
Grad Benkovac smješten je u unutrašnjosti Zadarske županije, te na površini od 514 kvadratnih kilometara ima oko 11 026 stanovnika. To područje obiluje nepokretnim kulturnim dobrima, od kojih su 34 upisani u Registar kulturnih dobara. Već u prapovijesti počinje život na području Benkovca, što potvrđuju obilni dokazi. Najbogatija nalazišta iz ovog razdoblja su u Smilčiću (neolitik) Islamu Grčkom (paleolitik) te Aserija (predrimsko razdoblje). Aserija je bila možda...
Arheološka istraživanja istočnog dijela Salone tijekom 21. stoljeća
Arheološka istraživanja istočnog dijela Salone tijekom 21. stoljeća
Ivana Marasović
Tema ovog završnog rada su arheološka istraživanja provedena u istočnom dijelu Salone tijekom 21. stoljeća. U radu se posebna pozornost posvetila revizijskim istraživanjima provedenim na prostoru tzv. Oratorija A. Dugo godina smatralo se da je Oratorij A najstariji ranokršćanski kultni objekt na području Salone, međutim, novim istraživanjima odbačena je ta teorija. Na Bilankuši je provedeno zaštitno arheološko istraživanje 2001. godine prilikom kojeg je pronađena ara Tita...
Arheološka slika Imotske krajine u srednjem vijeku
Arheološka slika Imotske krajine u srednjem vijeku
Klara Glavota
Prostor koji danas zauzima Imotska krajina naseljen je u kontinuitetu još od razdoblja prapovijesti. O tome nam svjedoče rezultati brojnih rekognosciranja ovog područja koja su iznjedrila brojku od preko 500 do sada poznatih i nepoznatih arheoloških lokaliteta. Unatoč tome Imotska krajina još je uvijek nedovoljno istražena, a većinom je riječ o manjim zaštitnim istraživanjima u sklopu većih građevinskih pothvata. U fokusu ovog rada nalaze se samo oni arheološki istraženi...
Arheološka slika Osijeka u novom vijeku
Arheološka slika Osijeka u novom vijeku
Ivan Klasan
Rad predstavlja istražene arheološke lokalitete novog vijeka na području današnjeg grada Osijeka. Na temelju različitih povijesnih izvora dobiven je uvid u prošlost grada, osobito Tvrđe koja je bila vojni i kulturni centar novovjekovnog Osijeka. Arheološka su istraživanja većinom provedena u sklopu revitalizacije i zaštite povijesne jezgre te izgradnje moderne gradske infrastrukture. Lokaliteti su uglavnom istraženi od strane arheologa Muzeja Slavonije Osijek i Arheološkog...

Pages