Pages

Antičko staklo s lokaliteta Podšilo u Loparu na otoku Rabu
Antičko staklo s lokaliteta Podšilo u Loparu na otoku Rabu
Paulo Škibola
U ovom diplomskom radu sustavno su obrađeni stakleni nalazi s položaja Podkućine i Beli grad smješteni u uvali Podšilo u Loparu na otoku Rabu. U prvim dijelovima rada ukratko su prikazana arheološka istraživanja na području cijelog Lopara, a zatim je fokus podrobnije stavljen na dosadašnja objavljena istraživanja uvale Podšilo koja su rezultirala pronalaskom brojnog pokretnog i nepokretnog arheološkog materijala, a može se datirati u razdoblje antike. Sljedeći se dio rada...
Antičko staklo u podmorju istočne obale Jadrana
Antičko staklo u podmorju istočne obale Jadrana
Antonio Uglešić
Pregledom dostupne literature utvrđeno je da se antičko staklo u podmorju hrvatske obale Jadrana pojavljuje na ukupno 44 lokaliteta. Staklo se najčešće javlja u lukama kojih je prema staklenim nalazima izdvojeno 29, zatim na brodolomima kojih je utvrđeno 11 te na četiri lokaliteta koje nije bilo moguće detaljnije definirati. Gledajući sveukupni stakleni repertoar podvodnih lokaliteta na Jadranu te uzevši u obzir stanje istraženosti i objavljivanosti staklene građe, preliminarno...
Antonio Tabucchi in croato: analisi traduttologica  della traduzione croata della raccolta Il gioco del  rovescio
Antonio Tabucchi in croato: analisi traduttologica della traduzione croata della raccolta Il gioco del rovescio
Martina Grdić
Lo scopo di questa tesi è fare un’analisi traduttologica della traduzione croata Igra obrtanja (Il gioco del rovescio) di Antonio Tabucchi presentando i cambiamenti traduttivi. Si voleva anche offrire l'aspetto teorico della traduzione in generale, trattando i traduttori che si sono occupati della traduzione nei vari secoli, nel medioevo, romanticismo ecc. Si offrono nozioni linguistiche sulla narrativa di Tabucchi, ma la tesi si concentra anche sui problemi riscontrati dai traduttori...
Antropocen, prekarijat, afektivne politike: Potres na Baniji
Antropocen, prekarijat, afektivne politike: Potres na Baniji
Anamaria Franceschi
U okviru rada istražuju se društveno-kulturne posljedice potresa, koji je pogodio Banovinu i Sisačko-moslavačku županiju u prosincu 2020.godine, ali i fenomena koji su mu prethodili, reproducirali se u istom vremenskom kontinuumu. Teorijsko polazište rada bazirano je na diskurzivnoj teoriji i analizi Michael Foucaulta, koji diskurs promatra kao grupu iskaza koji strukturiraju način na koji je stvar mišljena i kako ljudski subjekti djeluju na temelju toga. Otvarajući epistemološka i...
Antropomorfni prikazi u japodskoj nošnji
Antropomorfni prikazi u japodskoj nošnji
Antonela Klobučar
U periodu kasnog brončanog doba na ličkom prostoru se razvila japodska kultura. Autohtono stanovništvo pod utjecajima kulture polja sa žarama formira ovu novu kulturu. Utjecaji su vidljivi u umjetnosti, međutim Japodi ih prilagođavaju vlastitoj tradicij. U periodu starijeg željeznog doba dolazi do snažnog razvoja lokalne produkcije. Za poznavanje japodske nošnje najvažnije su nekropole u kojima se nalaze brojni predmeti. Motiv ljudskog lika javlja se prvi put u periodu kasnog...
Antroponimija u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić
Antroponimija u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić
Suzana Brozović
U radu se analizira antroponimijska građa u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Prvi dio rada sadrži opis antroponima počevši od glavne i najopsežnije skupine antroponima - osobnih imena. Definirana su osobna imena, njihovo značenje i razvitak kroz povijest, a potom su osobna imena podijeljena u određene skupine. Na isti način obrađena su prezimena, nadimci, pseudonimi, heraldička imena, etnonimi i etnici. Drugi dio govori o značajnoj hrvatskoj književnici Ivani...
Antroponimijski stilski postupci u romanima Mate Lovraka i Ivana Kušana
Antroponimijski stilski postupci u romanima Mate Lovraka i Ivana Kušana
Lucija Artić
U diplomskome radu analiziraju se antroponimijski stilski postupci u romanima Ivana Kušana i Mate Lovraka. Antroponimija se promatra kroz vrste imena, imenske formule likova te temeljem usporedbe antroponima i postupaka likova. Kod pojedinih likova vidljiv je jasan razlog imenovanja, koji odgovara karakterizaciji likova, dok se kod drugih to ne može jasno razaznati. Antroponimijska analiza razrađena je na romanima: Divlji dječak, Devetorica hrabrih, Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice...
Antroponomastička analiza isprava hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV.
Antroponomastička analiza isprava hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV.
Lucija Kolar
Želeći doprinijeti proučavanjima sociolingvističke situacije hrvatskoga ranog srednjeg vijeka, donosi se antroponomastička analiza dvanaest isprava hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. U radu su uspoređena hrvatska, romanska te kršćanska (grčka i hebrejska) osobna imena s ciljem utvrđivanja zastupljenosti imena unutar pojedine isprave, tj. utvrđivanja stupnja prevlasti hrvatskih u odnosu na romanska imena, s obzirom na povijesne prilike toga vremena. Analiza je pokazala znatan...
Análisis comparado de dos traducciones literarias: Manolito Gafotas
Análisis comparado de dos traducciones literarias: Manolito Gafotas
Patricia Jurišić
Este trabajo fin de máster consiste en dos traducciones comparativas croatas del texto Paquito Medina no es de este mundo, capítulo del libro Manolito Gafotas (1994) de Elvira Lindo. Se analizaron diferentes aspectos de estas dos traducciones, de las cuales texto meta 2 (más adelante: TM2) es localizado y el otro, texto meta 1 (más adelante: TM1) permanece fiel al texto original. Se realizaron las estrategias y métodos de la traducción según las cuales analizamos elementos típicos de...
Análisis contrastivo de fraseologismos con colores en croata, español e italiano
Análisis contrastivo de fraseologismos con colores en croata, español e italiano
Andrea Knežević
El objetivo del presente trabajo fin de master es analizar las unidades fraseológicas con el componente color en croata, español e italiano. En la primera parte del trabajo se presenta el marco teórico relacionado con la fraseología y su objeto de estudio, es decir, las unidades fraseológicas. Se presentan los hechos más importantes sobre la fraseología como disciplina lingüística, sus inicios y los autores más importantes, igual que las características principales de las unidades...
Análisis contrastivo de intensificadores de cantidad en español y croata
Análisis contrastivo de intensificadores de cantidad en español y croata
Ivana Dadić
El objetivo principal del presente trabajo fue analizar y traducir veintiuna locuciones adverbiales de cantidad registradas en el Diccionario Clave con la marca lexicográfica coloquial. En el marco teórico se explican tanto las características de unidades fraseológicas, y de las locuciones adverbiales en particular, como el problema de equivalencia que ocurre en la traducción de las unidades fraseológicas. En el análisis contrastivo de intensificadores de cantidad, cada ficha...
Análisis contrastivo de las unidades fraseológicas con el componente DIOS
Análisis contrastivo de las unidades fraseológicas con el componente DIOS
Matej Požarina
El presente trabajo fin de máster presenta una visión de conjunto de la teoría de la fraseología, caracterización y diferentes clasificaciones de unidades fraseológicas, así como la problemática de la equivalencia interlingüística. El trabajo también incluye un análisis contrastivo de unidades fraseológicas con el componente Dios (también en minúscula) en croata y sus equivalentes en el nivel sistémico en español, o al menos funcionales y/o comunicativos si los primeros no...

Pages