Naslov Razvoj modela kvalitete života na primjeru odabranih urbanih centara
Naslov (engleski) Development of a quality of life model based on the example of selected urban centers
Autor Filip Ćurko
Mentor Davor Perkov (mentor) MBZ: 214711
Član povjerenstva Krešimir Buntak (predsjednik povjerenstva) MBZ: 215745
Član povjerenstva Silvija Šiljeg (član povjerenstva) MBZ: 314914
Član povjerenstva Jasminka Samardžija (član povjerenstva) MBZ: 304924
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2025-02-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Interdisciplinarne društvene znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 316 - Sociologija
Sažetak Kvaliteta života sve je važnija tema jer izravno utječe na zadovoljstvo stanovnika, njihovo zdravlje i opću dobrobit. Teorijski okvir istraživanja kvalitete života obuhvaća razmatranje različitih modela i teorija koji se bave objektivnim i subjektivnim indikatorima kvalitete života. Istraživanje kvalitete života usmjereno je na definiranje i klasifikaciju različitih vrsta indikatora, uključujući objektivne i subjektivne, kvantitativne i kvalitativne. Posebna pažnja posvećena je funkcijama indikatora, kao što su procjena, praćenje, planiranje, donošenje odluka, komunikacija i participacija. Smjerniceglobalnih institucija, poput Ujedinjenih naroda i Europske unije, preporučuju da se mjerenja kvalitete života provode integriranim pristupom koji u obzir uzima dosad neistražene indikatore, poput održivog razvoja i pametnih gradova. Na temelju subjektivnih percepcija stanovnika Zagreba, Beča i Ljubljane, koji se razlikuju po socioekonomskom kontekstu i duljini članstva u Europskoj uniji, opisan je model mjerenja kvalitete života u urbanim centrima. Novi model mjerenja kvalitete života osmišljen je tako da osigura relevantnost za buduće političke odluke u urbanim centrima. Empirijskidio istraživanjauključujei mjerenjekvalitete života u tri gradska prstena i ukupno u Zagrebu. Obuhvatnom interpretacijom rezultata, istraživanje pruža dublje razumijevanje različitih dimenzija kvalitete života u različitim prstenima grada Zagreba. Zaključno, na temelju rezultata testiranja hipoteze izveden je zaključak da ne postoji razlika u ocjeni kvalitete života u Zagrebu između ispitanika iz tri gradska prstena. To znači da je model mjerenjakvaliteteživota u urbanimcentrimaprikladan za mjerenjekvalitete života u Zagrebu neovisno o tome u kojem dijelu grada se provodi mjerenje kvalitete života. Zaključci istraživanja ističu važnost kontinuiranog praćenja i prilagođavanja politika kako bi se osigurala dugoročna održivost urbanih sredina. Postavljaju se temelji za buduća istraživanja u području kvalitete života i nude se smjernice za primjenu modela u drugim urbanim centrima. Integracijom različitih indikatora i analizom suvremenih izazova, rad pridonosi razumijevanju kompleksnih dinamika kvalitete života u urbanim centrima i temelj je za kvalitetno upravljanje urbanim centrima.
Sažetak (engleski) Quality of life is becoming an increasingly important topic because it directly affects the satisfaction of residents, their health and general well-being. The theoretical framework of quality of life research includes consideration of various models and theories that deal with objective and subjective indicators of quality of life. Quality of life research is focused on defining and classifying different types of indicators, including objective and subjective, quantitative and qualitative. Special attention is paid to the functions of indicators, such as assessment, monitoring, planning, decision-making, communication and participation. Guidelines from global institutions, such as the United Nations and the European Union, that quality of life measurements are carried out with an integrated approach that takes into account hitherto unexplored indicators, such as sustainable development and smart cities. Based on the subjective perceptions of the residents of Zagreb, Vienna and Ljubljana, who differ in socioeconomic context and length of membership in the European Union, a model for measuring the quality of life in urban centers is described. The new quality of life measurement model is designed to ensure relevance for future policy decisions in urban centers. The empiricalpart of the research includes measuring the quality of life in the three city rings and in Zagreb as a whole. Through a comprehensive interpretation of the results, the research provides a deeper understanding of the different dimensions of the quality of life in the different rings of the city of Zagreb. In conclusion, based on the results of the hypothesis testing, it was concluded that there is no difference in the assessment of the quality of life in Zagreb between respondents from the three city rings. This fact means that the model of measuring the quality of life in urban centers is suitable for measuring the quality of life in Zagreb, regardless of which part of the city the quality of life measurement is carried out. The research conclusionsemphasize the importance of continuous monitoring and adaptation of policies to ensure the long-term sustainability of urban environments. The foundations for future research in the area of quality of life are laid and guidelines are offered for the application of the model in other urban centers. Through the integration of various indicators and the analysis of contemporary challenges, the work contributes to the understanding of the complex dynamics of the quality of life in urban centers and represents the basis for quality management of urban centers.
Ključne riječi
kvaliteta života
model mjerenja kvalitete života
objektivni indikatori
subjektivni indikatori
urbani centri
grad Zagreb
Ključne riječi (engleski)
quality of life
quality of life measurement model
objective indicators
subjective indicators
urban centers
City of Zagreb
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:793003
Datum promocije 2025
Studijski program Naziv: Međunarodni odnosi Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: doktorski studij Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti iz područja društvenih znanosti, polje interdisciplinarne društvene znanosti (dr. sc. socio.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2025-03-17 11:43:18