Akvakultura je jedna od najbrže rastućih industrija proizvodnje hrane. Za uspješan uzgoj potrebno je osigurati uvjete koji će omogućiti normalne životne funkcije uzgajanih organizama. Brancin (Dicentrarchus labrax) je vrsta koja je uz podlanicu (Sparus aurata) jedna od najčešće uzgajanih vrsta na Mediteranu. Kavezni uzgoj se sastoji od mnogo tehnoloških procesa, od kojih hranidba spada pod najzahtjevnije. Za kvalitetnu hranidbu potrebno je pratiti zdravstveno stanje ribe, zoohogijenske uvjete, procjenjivati biomasu ribe da bi se utvrdila optimalna hranidba. Procjena maksimalnog obroka bitna je za utvrđivanje optimalnog obroka koji osigurava maksimalne proizvodne rezultate. Cilj ovog rada je procjena maksimalnog dnevnog obroka u kaveznom uzgoju brancina. Istraživanje je provedeno na pokusnom uzgajalištu, formirana su četiri kaveza u kojima je riba hranjena sa dvije vrste hrane godinu dana. Jedanput tjedno je riba hranjena do sita i zatim je sljedećih šest dana količina hrane smanjena za 20%. Jednom mjesečno su uzimani uzorci ribe iz svakog kaveza za potrebe prikupljanja biometrijskih podataka. Procjena maksimalnog obroka je provedena sa dva postojeća modela za procjenu dnevnog obroka. Pouzdanost Modela 1 u procijeni parametara je bila značajna za parametar qs i α i statistički neznačajna za parametar Tf. Pouzdanost Modela 2 u procijeni parametara je bila statistički značajna za sve parametre. Uz dobru procjenu maksimalnog dnevnog obroka i dnevnim obrokom koji je 70% -80% od maksimalnog dnevnog obroka dobio bi se najviši prirast ribe.