Naslov Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
Naslov (engleski) Introduction of the euro as the official currency in Croatia
Autor Ana Vrselja
Mentor Tomislav Klarin (mentor)
Član povjerenstva Božena Krce Miočić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tomislav Klarin (član povjerenstva)
Član povjerenstva Gabrijela Vidić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za turizam i komunikacijske znanosti) Zadar
Datum i država obrane 2025-02-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija
Sažetak Kako bi materijalno onemogućile još jedan rat u Europi, države Europe su stvorile Uniju, koja se nakon niza godina pretvorila u današnju Europsku Uniju. Europska unija tako se razvila u ekonomsku uniju koju karakterizira stvaranje jedinstvenog europskog tržišta koje omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i radne snage. S ciljem formiranja jedinstvenog tržišta, Sporazumom iz Maastrichta stvorena je i jedinstvena Monetarna unija sa zajedničkom valutom – Eurom, kojoj je Hrvatska pristupila 2023. godine. Ciljevi rada, koji se primarno odnose na prepoznavanje prednosti i ograničenja uvođenja Eura kao nacionalne valute, postigli su se analizom statističkih podataka o gospodarskim i ekonomskim pokazateljima i provođenjem intervjua sa stanovništvom Republike Hrvatske. Statistički podaci pokazuju pretežito pozitivnu situaciju u Hrvatskoj nakon uvođenja Eura kao nacionalne valute, što se dosta razlikuje od stavova stanovništva prikupljenih intervjuom. Prema mišljenju stanovništva Republike Hrvatske, uvođenje Eura imalo je više ograničenja, nego nedostataka, a neki od najčešće spomenutih prilikom provođenja intervjua su rast cijena dobara i usluga, stagnacija plaća, visoka stopa inflacije, odbacivanje jedinstvene valute i gubitak monetarnog suvereniteta. Prema statističkim podacima, uvođenjem Euro ostvarilo se više koristi nego nedostataka, kao što su rast BDP-a, rast prosječne neto plaće, snižavanje stope inflacije u periodu visoke inflacije, razvoj turizma i najviši kreditni rejting u povijesti Hrvatske. Prilikom provedbe intervjua primjetno je također da stanovnici Republike Hrvatske u obzir ne uzimaju cjelokupnu situaciju u kojoj je Hrvatska pristupila Eurozoni i da je mišljenje možda pretežito negativno iz sentimentalnih razloga i privrženosti 'našoj' valuti – Kuni. Ako se u obzir uzmu samo statistički podaci, koji su objektivni prikaz situacije nakon uvođenja Eura, da se zaključiti da je hrvatsko pristupanje Eurozoni donijelo više prednosti nego ograničenja.
Sažetak (engleski) In order to materially prevent another war in Europe, the countries of Europe created the Union, which after a number of years turned into today's European Union. The European Union thus developed into an economic union characterized by the creation of a single European market that enables the free movement of goods, services, capital and labor. With the aim of forming a single market, the Maastricht Agreement also created a single Monetary Union with a common currency – the Euro, which Croatia joined in 2023. The goals of the work, which primarily refer to the recognition of the advantages and limitations of the introduction of the Euro as a national value, are achieved by analyzing statistical data on economic and economic indicators and conducting interviews with the population of the Republic of Croatia. Statistical data show a predominantly positive situation in Croatia after the introduction of the Euro as a national value, which is quite different from the attitudes of the population gathered through interviews. According to the opinion of the population of the Republic of Croatia, the introduction of the Euro had more limitations than disadvantages, and some of the most frequently mentioned during interviews are the rise in prices of goods and services, stagnation of payments, high inflation rate, rejection of the single value and loss of monetary sovereignty. According to statistical data, the introduction of the euro brought more benefits than disadvantages, such as GDP growth, average net salary growth, lowering the inflation rate in a period of high inflation, tourism development and the highest credit rating in Croatia's history. During the interview, it is also noticeable that the inhabitants of the Republic of Croatia do not take into account the entire situation in which Croatia joined the Eurozone and that the opinion is perhaps predominantly negative for sentimental reasons and attachment to 'our' value - Kuna. If only statistical data are taken into account, which are an objective presentation of the situation after the introduction of the Euro, it can be concluded that Croatia's accession to the Eurozone brought more advantages than limitations
Ključne riječi
Europska Unija
euro
eurozona
euroizacija
Republika Hrvatska
Ključne riječi (engleski)
European Union
euro
eurozone
euroization
Croatia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:527558
Studijski program Naziv: Poduzetništvo u kulturi i turizmu Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra ekonomije (univ. mag. oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2025-02-14 13:27:18