Naslov Zadovoljstvo i kvaliteta života njegovatelja i članova obitelji osoba s potrebom za palijativnom skrbi
Naslov (engleski) Satisfaction and quality of life of caregivers and family members of people in need of palliative care
Autor Tina Škugor
Mentor Klaudia Duka Glavor (mentor)
Mentor Marija Ljubičić (komentor)
Član povjerenstva Jelena Vučak Lončar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Klaudia Duka Glavor (član povjerenstva)
Član povjerenstva Eugenija Basioli Kasap (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za zdravstvene studije) Zadar
Datum i država obrane 2024-10-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti
Sažetak UVOD: Neformalni njegovatelji su osobe koje izvan formalnog ili profesionalnog zdravstvenog konteksta pružaju skrb pacijentu koji ima potrebu za dugotrajnom zdravstvenom njegom. Neformalni njegovatelji najčešće su članovi obitelji, ili druge osobe bliske primatelju skrbi. CILJ ISTRAŽIVANJA: Utvrditi razinu kvalitete i zadovoljstva životom članova obitelji koji skrbe za pacijente s potrebom za palijativnom skrbi. ISPITANICI I METODE: Ispitivanje se provodilo prilikom kućne posjete pacijentu s potrebom za palijativnom skrbi mobilnog palijativnog tima Doma zdravlja Šibenik. Ispitanici su bili neformalni njegovatelji osoba s potrebom za palijativnom skrbi, a ukupno su uključena 44 ispitanika. Korišten je upitnik modificiran za ovo istraživanje koji se sastojao od demografskih podataka ispitanika, BSFC upitnika (Skala opterećenja za obiteljske skrbnike) te PWI (Indeks osobnog blagostanja). Korišten je licencirani statistički program MedCalc Statistical Software® pri svim analizama, a p-vrijednosti <0.05 smatrane su statistički značajnima. Distribucija podataka provjerena je Shapiro-Wilkovim testom. Razlike između kategorijskih varijabli analizirane su hi-kvadrat testom ili Fisherovim egzaktnim testom. REZULTATI: 36 ispitanika (81,8%) nisu imali povišen rizik za razvoj psihosomatskih tjelesnih poteškoća, 5 ispitanika (11,4%) pokazala je srednje opterećenje i povišen rizik za psihosomatske tjelesne poteškoće, a 3 ispitanika (6,8%) imalo je jako do vrlo jako opterećenje i jako povišen rizik razvoja psihosomatskih tjelesnih poteškoća. Nije bilo statistički značajne razlike u opterećenju i riziku razvoja psihosomatskih poteškoća ovisno o spolu, dobi, stručnoj spremi, radnom statusu ili srodstvu s bolesnikom, neovisno da li je BSFC (Skala opterećenja za obiteljske skrbnike) skor bio stratificiran kao srednja vrijednost ili kao srednje jako ili jako visok rizik opterećenja uz visok rizik za psihosomatskih tjelesnih poteškoća (p>0,05 za sve analize). Ukupan zbroj PWI (Indeks osobnog blagostanja) upitnika bio je 76%. Nije bilo statistički značajne razlike u srednjim vrijednostima PWI, po pojedinim pitanjima te ukupno, ovisno o različitim analiziranim sociodemografskim čimbenicima (p>0,05 za sve analize). ZAKLJUČAK: Analiza rezultata Skale opterećenja za obiteljske skrbnike naglašava višestruki negativan utjecaj skrbi na njegovatelje, ali također i daje uvid u područja u kojima se njegovatelji dobro snalaze, poput obavljanja potrebnih zadataka skrbi, i područja koja teško održavaju poput osobnog zdravlja i upravljanja emocionalnim stresom. Dob, spol, razina obrazovanja te status zaposlenja nisu pokazali statistički značaju razliku u opterećenju skrbi. Opterećenje je distribuirano obzirom na demografske podatke njegovatelja. Iako se njegovatelji suočavaju s izazovima koji bi ih mogli spriječiti da se osjećaju potpuno zadovoljni svojim životom, oni također posjeduju ili primaju dovoljno podrške i resursa da bi izbjegli osjećaj najniže razine zadovoljstva životom. Njegovatelji koji se suočavaju sa značajnim izazovima, još uvijek imaju općenito pozitivan pogled na svoju ukupnu životnu situaciju. Možemo reći da ipak neki aspekt pravilne podrške neformalnim njegovateljima postoji, bez obzira što neformalna njega nije zakonski regulirana u Hrvatskoj.
Sažetak (engleski) INTRODUCTION: Informal caregivers are persons who, outside of a formal or professional health context, provide care to a patient who needs long-term health care. Informal caregivers are usually family members or other persons close to the recipient of care. THE AIM OF THE RESEARCH: To determine the quality and life satisfaction of family members who care for patients with a need for palliative care, and the impact of the role of an informal caregiver on their own health and psychosocial state. RESPONDENTS AND METHODS: The test was conducted during home visits to a patient in need of palliative care by the mobile palliative team of the Šibenik Health Center. Respondents were informal caregivers of persons in need of palliative care, and a total of 44 respondents were included. A questionnaire modified for this research was used, which consisted of the demographic data of the respondents, the BSFC questionnaire (Burden Scale of Family Caregivers) and the PWI questionnaire (Personal Wellbeing Index). The licensed statistical program MedCalc Statistical Software® was used in all analyses, and p-values <0.05 were considered statistically significant. The distribution of data was checked with the Shapiro-Wilk test. Differences between categorical variables were analyzed using the chi-square test or Fisher's exact test. RESULTS: 36 respondents (81.8%) showed no increased risk for the development of psychosomatic physical difficulties, 5 of them (11.4%) showed a medium burden and an increased risk for psychosomatic physical difficulties, and only 3 of them (6 .8%) had a heavy to very heavy load and a very high risk of developing psychosomatic physical difficulties. There was no statistically significant difference in the burden and the risk of developing psychosomatic difficulties depending on gender, age, professional training, work status or kinship with the patient, regardless of whether the BSFC (Burden Scale for Family Caregivers) score was stratified as medium or medium or a very high risk of burden with a high risk of psychosomatic physical difficulties (p>0.05 for all analyses). The total sum of the PWI (Personal Well-Being Index) was 76%. There was no statistically significant difference in the mean values of PWI, for individual questions and in total, depending on the various analyzed sociodemographic factors (p>0.05 for all analyses). CONCLUSION: Analysis of Family Caregiver Burden Scale scores highlights the multiple negative impact of caregiving on caregivers, but also provides insight into areas in which caregivers do well, such as performing necessary caregiving tasks, and areas that are difficult to maintain, such as personal health and managing emotional stress. Age, gender, level of education and employment status did not show a statistically significant difference in the burden of care. The ceregivers burden was equally distributed with regard to the demographic data of the caregivers. Although caregivers face challenges that could prevent them from feeling fully satisfied with their lives, they also possess or receive enough support and resources to avoid experiencing the lowest levels of life satisfaction. Caregivers who face significant challenges still have a generally positive outlook on their overall life situation. We can say that some aspect of proper support for informal caregivers exists, regardless of the fact that informal care is not legally regulated in Croatia
Ključne riječi
kvaliteta života
njegovatelji
palijativna skrb
zadovoljstvo životom
Ključne riječi (engleski)
quality of life
caregivers
palliative care
life satisfactio
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:862801
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra sestrinstva (univ. mag. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-11-04 12:13:54