Naslov Povezanost s prirodom i odnos s nekim pokazateljima dobrobiti Naslov (engleski) Nature connectedness and its relationship with certain wellbeing indicators Autor Anđela Šalov Mentor Ana Šimunić (mentor)Član povjerenstva Anita Vulić-Prtorić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Ana Šimunić (član povjerenstva)Član povjerenstva Lozena Ivanov (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zadru Datum i država obrane 2024-09-25, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Udaljavanje čovjeka od prirode, poznato i kao fenomen izumiranja iskustva posebno je izraženo u današnjem moderniziranom i urbaniziranom vremenu u kojem ljudi sve manje vremena provode u prirodi i s njom se sve manje povezuju s čime posljedično dolazi i do izostajanja pozitivnih efekata prirode na čovjeka i obrnuto. Stoga, glavni cilj ovog rada je bio ispitati prediktore povezanosti s prirodom na hrvatskom uzorku. Osim toga, kako bi se naglasila važnost ovog konstrukta za sveopću dobrobit čovjeka i prirode, drugi cilj bio je ispitati povezanost navedenog konstrukta s mjerom zadovoljstva životom i prookolišnim ponašanjima. U istraživanju je sudjelovalo 210 sudionika od kojih je 166 žena, 43 muškarca te jedna rodno neopredijeljena osoba. Povezanost s prirodom mjerila se Skalom povezanosti s prirodom (Mayer i Frantz, 2004; CNS ‒ Connectedness to Nature Scale). Indikatori angažmana s prirodom (Lumber i sur., 2017; Nature indicators) korišteni su za ispitivanje angažmana s prirodom kroz interakcije koje se baziraju na hipotezi o biofiliji. Lista kontakta s prirodom i aktivnosti primjećivanja prirode (Richardson i sur., 2022; Contact with nature and noticing nature activities) diferencirala je aktivan angažman s prirodom od pasivnog kontakta s njom. Dispozicijska usredotočena svjesnost zahvaćena je petofaktorskim upitnikom usredotočene svjesnosti (Baer i sur., 2006; FFMQ ‒ Five Facet Mindfulness Questionnaire), dok je decentriranje mjereno subskalom decentriranja Toronto skale usredotočene svjesnosti (Lau i sur., 2006; TMS ‒ Toronto Mindfulness Scale). Dobrobit ljudi u vidu zadovoljstva životom mjerena je jednom česticom (Korajlija i sur., 2019), a dobrobit prirode kao posljedica uključenosti u prookolišna ponašanja koja se odvijaju u privatnoj sferi mjerena je subskalom životnog stila očuvanja okoliša skale prookolišnih ponašanja (Larson i sur., 2015; PEB ‒ Pro-environmental Behaviour Scale). Istraživanjem je utvrđeno kako je povezanost s prirodom u pozitivnoj povezanosti i sa zadovoljstvom i s uključenosti u prookolišna ponašanja. Pokazalo se kako su prediktori za povezanost s prirodom moralistička i simbolička vrijednost biofilije, odnosno suosjećanje i značenje, dispozicijska usredotočena svjesnost, a posebno faceta opažanja, te kontakt s prirodom i njeno primjećivanje, pri čemu je primjećivanje prirode važnije, a osobito aktivnosti u kojima do izražaja dolazi senzorni angažman: mirisanje cvijeća i odvajanje vremena za primjećivanje kukaca.
Sažetak (engleski) Human disconnection from nature also known as a phenomenon called extinction of experience is especially noticeable in today’s modern and urbanised era where people spend less and less time in nature and are more disconnected with it, which results in a lack of positive effects of nature on humans and vice versa. Therefore, the main aim of this study was to examine the predictors of nature connectedness on Croatian sample. In addition, to highlight the importance of this construct for overall wellbeing of both, human and nature, the second aim was to examine correlation between this construct and measures of satisfaction with life and engagement in pro-environmental behaviour. The research included 210 participants, 166 of them were women, 43 man, and 1 person who has not specified their gender. Nature connectedness was measured using the Connectedness to Nature Scale (Mayer & Frantz, 2004). Nature indicators (Lumber et al., 2017) was used to measure engagement with nature through interactions based on biophilia hypothesis. Passive contact and active engagement with nature were differentiated using a List of contact with nature and noticing nature activities (Richardson et al., 2022). Dispositional mindfulness was assessed with the Five Facet Mindfulness Questionnaire (Baer et al., 2006), while decentering was measured with the decentering subscale of the Toronto Mindfulness Scale (Lau et al., 2006). Human well-being in terms of life satisfaction was assessed using one item (Korajlija et al., 2019), and nature well-being as a consequence of involvement in proenvironmental behaviour that occurs in the private sphere was measured with the subscale conservation lifestyle of the Pro-environmental Behaviour Scale (Larson et al., 2015). This study found that nature connectedness is in a positive correlation with both life satisfaction and engagement in pro-environmental behaviour. It was established predictors of nature connectedness are moralistic and symbolic values of biophilia ‒ compassion and meaning, dispositional mindfulness, particularly observing facet, and contact with and noticing nature with the noticing nature being more important than contact, especially activities involving sensory engagement: smelling flowers and noticing insects.
Ključne riječi
putevi za povezanost s prirodom
zadovoljstvo životom
prookolišna ponašanja
biofilija
usredotočena svjesnost
primjećivanje prirode
senzorni angažman
Ključne riječi (engleski)
pathways to nature connectedness
life satisfaction
pro-environmental behaviour
biophilia
mindfulness
noticing nature
sensory engagement
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:162:606717 Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2024-10-03 13:15:19
