Naslov Fotografija u Hrvatskoj: Zagreb kroz objektiv kamere od pojave fotografije do Drugog svjetskog rata
Naslov (engleski) Photography in Croatia: Zagreb through the lens of the camera from the advent of photography to the Second World War
Autor Lucija Šundov
Mentor Antonija Mlikota (mentor)
Član povjerenstva Sofija Sorić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Antonija Mlikota (član povjerenstva)
Član povjerenstva Nikola Zmijarević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za povijest umjetnosti) Zadar
Datum i država obrane 2024-09-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest umjetnosti Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija
Sažetak Do jednog od najrevolucionarnijih otkrića u povijesti čovječanstva – fotografije – došao je početkom 19.stoljeća francuski kemičar imena Nicéphore Niépce. Otkrivši da će, ako na mjesto mutnog stakla na tzv. cameri obscuri (četvrtastoj kutijici koja je obnašala ulogu današnjeg fotoaparata) postavi pločicu namazanu fotoosjetljivim bitumenom, dobiti preslik vanjskog okruženja 1826. godine uspio je snimiti prvu fotografiju u svijetu: Pogled s prozora u Le Grasu. Njegov izum usavršio je francuski slikar Louis Daugerre, koji je nekoliko godina kasnije uspio snimiti trajnu fotografiju uz pomoć postupaka razvijanja i fiksiranja, a ta metoda nazvana je po njemu – dagerotipija. Dagerotipijske snimke, iako osjetljive na vlagu i oštećenja, bile su vrlo cijenjene, a metoda dagerotipije brzo je postala popularna u čitavoj Europi i SAD-u. U Hrvatsku, odnosno Zagreb, vijest o dagerotipiji pristigla je početkom 40-godina 19.stoljeća, a pripadnici intelektualnih krugova i visokog sloja društva objeručke su je prihvatili. Otada pa sve do početka 20.stoljeća, u Zagrebu su se prakticirale razne fotografske metode i snimali građanski portreti u atelijerima profesionalnih fotografa. Posljednja dva desetljeća 19.stoljeća odvio se preokret: fotografska oprema i materijali postali su dostupni i nižem sloju građanstva, što je rezultiralo pojavom neprofesionalnih fotografa – fotoamatera. 1893. godine osnovali su Klub amatera fotografa i na neki način zbacili s trona profesionalne fotografe. Umjesto (dosad isključivo) estetskih portreta, snimali su fotografije prirode i ljudi u njihovoj svakodnevnici. Tokom Prvog svjetskog rata fotografska aktivnost je prekinuta, a njezino oživljavanje zbilo se početkom 1920-ih. Fotoamateri su ponovno počeli djelovati (do kraja 20-ih godina u sklopu planinarskih društava), a Klub amatera fotografa preimenovan je u Fotoklub Zagreb. Klub je okupljao najbolje hrvatske fotografe i organizirao izložbe svjetskog značaja, kako u domovini, tako i u inozemstvu. Među njegovim članovima istaknuli su se Ignjat Habermüller, August Frajtić i Tošo Dabac. Krajem 20-ih i početkom 30-ih godina 20.stoljeća u hrvatskoj se fotografiji pojavila socijalna struja preko koje su fotografi suptilno pokušali ukazati na aktualne društvene probleme. Izvan konteksta Fotokluba Zagreb istaknuli su se Franjo Mosinger i Antonija Kulčar, koji su svojim modernim pristupom omogućili hrvatskoj fotografiji da 30-ih godina ide ukorak s vodećim europskim umjetničkim stilovima.
Sažetak (engleski) At the beginning of the 19th century, a French chemist named Nicéphore Niépce came up with one of the most revolutionary discoveries in the history of mankind – photography. Discovering that if instead of cloudy glass on the so-called cameri obscuri (four-shaped box that played the role of today's camera) placed a plate smeared with photosensitive bitumen to obtain a copy of the external environment, in 1826 he managed to take the first photograph in the world: View from the window in Le Gras. His invention was perfected by the French painter Louis Daugerre, who a few years later managed to take a permanent photograph with the help of developing and fixing procedures, and this method was named after him - daguerreotype. Daguerreotype photographs, although susceptible to moisture and damage, were highly regarded, and the daguerreotype method quickly became popular throughout Europe and the US. News about the daguerreotype arrived in Croatia, that is, Zagreb, in the early 1940s, and members of intellectual circles and the upper class of society eagerly accepted it. From then until the beginning of the 20th century, various photographic methods were practiced in Zagreb and citizen portraits were taken in the studios of professional photographers. In the last two decades of the 19th century, a change took place: photographic equipment and materials became available to the lower class of citizens, which resulted in the appearance of non-professional photographers - amateur photographers. In 1893, they founded the Club of Amateur Photographers and in a way dethroned professional photographers. Instead of (so far exclusively) aesthetic portraits, they took photos of nature and people in their everyday life. During the First World War, photographic activity was interrupted, and its revival took place in the early 1920s. Amateur photographers began to work again (until the end of the 20s as part of mountaineering societies), and the Club of Amateur Photographers was renamed Fotoklub Zagreb. The club gathered the best Croatian photographers and organized exhibitions of world importance, both in the homeland and abroad. Among its members, Ignjat Habermüller, August Frajtić and Tošo Dabac stood out. At the end of the 20s and the beginning of the 30s of the 20th century, a social trend appeared in Croatian photography through which photographers subtly tried to point out current social problems. Franjo Mosinger and Antonija Kulčar stood out outside the context of Fotoklub Zagreb, who with their modern approach enabled Croatian photography to keep up with the leading European artistic styles in the 1930s.
Ključne riječi
fotografija
dagerotipija
Zagreb
Fotoklub Zagreb
Film und Foto
Ključne riječi (engleski)
photography
daguerreotype
Zagreb
Photo Club Zagreb
Film und Foto
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:644631
Studijski program Naziv: Povijest umjetnosti (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: prijediplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)povijesti umjetnosti (univ. bacc. hist. art.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-09-30 08:14:46