Naslov Poticanje razvoja znanstvene pismenosti u ranoj i predškolskoj dobi – pedagoški odgovor na suvremene potrebe društva
Naslov (engleski) Fostering scientific literacy in early childhood education – a pedagogical responce to contemporary societal needs
Autor Mia Čović
Mentor Rozana Petani (mentor) MBZ: 228356
Član povjerenstva Matilda Karamatić Brčić (predsjednik povjerenstva) MBZ: 270873
Član povjerenstva Smiljana Zrilić (član povjerenstva) MBZ: 266680
Član povjerenstva Vesnica Mlinarević (član povjerenstva) MBZ: 261162
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2024-06-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 373 - Vrste općeobrazovnih škola. Predškolski odgoj
Sažetak Suvremeni trendovi u obrazovanju idu u smjeru osnaživanja na području STEM-a i rane znanstvene pismenosti. Dijelom je to osnovano na potrebi za obrazovnim reformama i percipiranoj vrijednosti ranog znanstvenog opismenjivanja, a dijelom na povjerenju u mogućnosti i potencijal karakterističnih oblika učenja djece rane i predškolske dobi. Kako suvremena literatura i sugerira, rana znanstvena pismenost zahtjeva značajan naglasak na istraživački orijentiranu metodologiju u kojoj djeca koriste razvojno primjerene materijale u eksperimentalnim spoznajno-istraživačkim aktivnostima, a djeci je potrebno privlačno obrazovno okruženje i praktična iskustva sa znanstvenim i prirodoslovnim temama kako bi razvila znanstveni način razmišljanja. Nedostatak studija o takvim temama otežava analizu stanja u Hrvatskoj, te je zbog toga svrha ove studije bila pridonijeti razumijevanju diskursa rane znanstvene pismenosti i pozabaviti se pitanjem u kojoj mjeri djeca rane i predškolske dobi imaju prilike za upoznavanje osnovnih prirodo-znanstvenih koncepata kroz eksperimentalne spoznajno-istraživačke aktivnosti u vrtićima, a na temelju procjene odgojitelja. Zato je ovdje predstavljeno istraživanje ispitalo stavove i vjerovanja, te osobnu percipiranu kompetenciju odgajatelja djece rane i predškolske dobi o uvođenju temeljnih znanstvenih pojmova u odgojno-obrazovnu praksu kroz eksperimentalne spoznajno-istraživačke aktivnosti. Studija je također procijenila kontekstualne čimbenike uključujući organizacijsko, prostorno i materijalno okruženje obrazovnih institucija, koji mogu utjecati na ove predodžbe i neposrednu praksu. Istraživanje je uključivalo tri faze u kojima je sudjelovalo ukupno 1057 sudionika (39 sudionika u kvalitativnom i 1018 u kvantitativnom dijelu istraživanja, uključujući pilote) i koristilo se istraživačkim sekvencijalno-kombiniranim dizajnom. Kvalitativni dio istraživanja proizveo je teorijski okvir koji je korišten za projektiranje instrumenta (SKMO) u drugoj fazi. Završna faza oblikovana je kroz primjenu upitnika na reprezentativnom uzorku. Konstrukti su procijenjeni ljestvicama specifičnim za istraživanje s jakim parametarskim kvalitetama (pouzdanost i valjanost). Instrument ocjenjivanja SKMO procjenjivao je i organizacijske i materijalne uvjete za eksperimentalne spoznajno-istraživačke aktivnosti te učestalost njihove provedbe od strane odgajatelja, čime je u potpunosti obuhvaćen teorijski okvir koji se temelji na iskustvu i kulturi hrvatskih odgajatelja. Cijeli instrument primijenjen je na reprezentativnom uzorku odgojitelja u RH. Razvojem specifičnog teorijskog okvira u kombinaciji s instrumentom istraživanja predstavljen je empirijski uvid u praksu rane znanstvene pismenosti u sustavu RPOO. Raspolaganje adekvatnom kvantitetom i kvalitetom materijala u odgojnim skupinama, uz adekvatno pedagoško znanje, kompetencije te odgovarajuće stavove i vjerovanja odgojitelja, pritom su definirani kao neki od osnovnih uvjeta za osnaživanje odgojitelja u uvođenju osnovnih prirodo-znanstvenih koncepata u odgojno-obrazovni rad putem eksperimentalnih spoznajno-istraživačkih aktivnosti. Nalazi ukazuju na postojanje razlika u osobnim percipiranim kompetencijama, stavovima i vjerovanjima u kontekstu frekvencije provedbe takvih aktivnosti, a materijalni, prostorni i organizacijski uvjeti se pokazuju važnim čimbenicima u kontekstu odgojno-obrazovne prakse.
Sažetak (engleski) Contemporary trends in education go in the direction of empowerment in the fields of STEM and early scientific literacy. This is partly based on the need for educational reforms and the perceived value of early scientific literacy, and partly on trust in the possibilities and potential of characteristic forms of learning for children of early and preschool age. As contemporary literature suggests, early scientific literacy requires a significant emphasis on research-oriented methodology in which children use developmentally appropriate materials in experimental and experiential activities. Children need an attractive educational environments and practical experiences rich with scientific and natural themes in order to develop a scientific way of thinking. The lack of studies on such practices makes it difficult to analyse the situation in Croatia, and therefore the purpose of these studies was to contribute to the understanding of the discourse of early scientific literacy based on the teacher's assessment and to deal with the question of the extent to which children of early and preschool age have the opportunity to learn basic science concepts through experimental cognitive- research activities in kindergartens. That is why the research presented here examined the attitudes and beliefs, as well as the personal perceived competence of educators of early and preschool children regarding the introduction of basic scientific concepts into educational practice through experimental cognitive-research activities. The study also assessed contextual factors, including the organisational, spatial and material environments of educational institutions, which may influence these perceptions and immediate practice. The research included three phases involving a total of 1057 participants (39 participants in the qualitative part, and 1018 in the quantitative part of the research, both including pilots) and used an exploratory sequential research design. The qualitative part of the research produced a theoretical framework that was used to design the instrument (SKMO) in the second phase. The final phase is formed through the application of a questionnaire to a representative sample. Constructs were assessed with research-specific scales with strong quality parameters (reliability and validity). The SKMO evaluation instrument assessed both the organisational and material conditions for ESI activities and the frequency of their implementation by educators, thus fully covering the theoretical framework based on the experience and culture of Croatian educators. The entire instrument was applied to a representative sample of educators in the Republic of Croatia. By putting together a specific theoretical framework and a research instrument, an empirical look at how early scientific literacy is taught in the RPOO system is given. The availability of adequate quantity and quality of materials in educational groups, along with adequate pedagogical knowledge, competences and appropriate attitudes and beliefs of educators, are defined as some of the basic conditions for empowering educators in the introduction of basic natural-scientific concepts into educational work through experimental cognitive- research activities. The findings indicate the existence of differences in personal perceived competences, attitudes and beliefs in the context of the frequency of implementation of such activities, and material, spatial and organisational conditions are shown to be important factors in the context of educational practice.
Ključne riječi
Eksperimentalne spoznajno-istraživačke aktivnosti
rana znanstvena pismenost
stav
vjerovanje
kompetencija
mješovita metodologija
STEM
Ključne riječi (engleski)
experimental hands-on activities
emerging scientific literacy
teachers attitudes
belief and competence
mixed methodology
STEM
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:166393
Datum promocije 2024
Studijski program Naziv: Kvaliteta u odgoju i obrazovanju Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: doktorski studij Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje pedagogija (dr. sc. socio.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-09-03 10:32:20