Naslov Odnos osjećaja i moralnog osjećaja kod Spinoze i Kanta
Naslov (engleski) The Role of Feelings and Moral Feeling in Spinoza and Kant
Autor Ivana Renić
Mentor Marie-Elise Zovko (mentor) MBZ: 177093
Mentor Nives Delija-Trešćec (komentor) MBZ: 246110
Član povjerenstva Predrag Šustar (predsjednik povjerenstva) MBZ: 247223
Član povjerenstva Jure Zovko (član povjerenstva) MBZ: 176590
Član povjerenstva Marko Vučetić (član povjerenstva) MBZ: 289720
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2023-06-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 17 - Moralna filozofija. Etika. Praktična filozofija
Sažetak Disertacija se sastoji od uvodnog dijela, glavnog dijela s dva duža poglavlja i završnog dijela. U glavnom dijelu tema je pojam kauzalnosti u djelima Spinoze i Kanta, pobliže odnos ovog pojma prema afektima i moralnom djelovanju. Budući da je ovaj koncept sastavni dio teorije afekata, autorica je smatrala potrebnim raspraviti probleme, pitanja i kritike njegove definicije. Analizira se razlika u Kantovom i Spinozinom shvaćanju kauzalnosti i posljedice te razlike. Cilj rada je kroz analizu uloge osjećaja i njihovog mogućeg utjecaja na proces prosuđivanja i djelovanja pokazati u kojoj su mjeri Spinozini i Kantovi pogledi na problem kauzalnosti slični ili različiti i zbog čega, i kako to utječe na njihovo razumijevanje morala i slobode. Razlika između Kantovog shvaćanja kauzalnosti u kontekstu njegove transcendentalne filozofije i Spinozinog korištenja pojma uzročnosti u kontekstu njegova racionalističkog pristupa stvarnosti najizraženija je u njihovim teorijama spoznaje. Međutim, kada je u pitanju praktična sfera, u radu se tvrdi da je Spinozino i Kantovo shvaćanje kauzalnosti u osnovi slično. Slažu se da ljudi u praktičnom djelovanju mogu biti djelomično samoodređeni. Time su ljudska bića u stanju djelomično nadvladatirazličite oblike vanjske determiniranosti i mogu se u toj mjeri smatrati slobodnima. Drugi dio glavnog dijela disertacije bavi se vezom afekata, djelovanja i prosuđivanja. Tumačenje transformativnog procesa oslobađanja od strasti korištenjem aktivnih afekta objašnjava način na koji određeni afekti igraju vrlo pozitivnu i značajnu ulogu u prosuđivanju i spoznaji. Analiza specifičnih afekta poput osjećaja poštovanja moralnog zakona, osjećaja ugode u sudu o lijepom i uzvišenom, srdačnosti i plemenitosti dodatno potvrđuje slaganje Kanta i Spinoze u pogledu međusobnog odnosa afekta i njihovog utjecaja na spoznaju i moralno djelovanje. Pri tome se naglasak stavlja na značajne elemente racionalnosti u tim osjećajima. Spinozin pogled na ublažavanje negativnih afekata pomoću pozitivnih aktivnih afekata vidi se u odnosu na Kantovo razlikovanje između patoloških i moralno praktičnih afekata. Potonje se pokazalo središnjim za razvoj estetskog ukusa i prosuđivanja. U tome, međutim, kao što nastojim pokazati, Kant ide dalje od Spinoze. Razlikovanje aktivnih, praktično-proizvedenih afekata od pasivnih, patoloških afekata implicitno ukazuje na određenu hijerarhiju afekata. Tim poretkom koji se kroz analizu uloge i utjecaja afekata u radu očitava, dano je prostora emocionalnosti da zauzmu važno mjesto. Uloga afekata tako ostaje nezamjenjiva u konstituiranju ljudske moralnosti i prosudbe što je bio jedan od ciljeva argumentacije ovog rada. Pozitivna i racionalna uloga koju afekti mogu igrati u konstituiranju i prosudbi moralnosti središnja je za ovu studiju, polazeći od Spinozine teorije afekata i njegova gledišta o transformaciji strasti. Pokazalo se da je to usporedivo s Kantovim stavom o osjećaju moralnog poštovanja, kao i osjećaju ugode povezanog s prosuđivanjem lijepog i uzvišenog. Ovom usporedbom pokazuje se da su oba filozofa složna u pogledu načina prevladavanja negativnih afekta, odnosno u uvjerenju da se samo jačim afektom, utoliko ukoliko je aktivniji i uže povezan s umom, može prevladati drugi afekt.
Sažetak (engleski) The dissertation consists of an introductory part, a main part with two longer chapters and a concluding part. In the main part, the main topic is the notion of causality in the works of Spinoza and Kant, with a closer look at the relation of this notion to the affects and to moral agency. Since this concept is an integral part of the theory of affects, the author has found it necessary to discuss the problems, questions and criticisms of its definition. The difference in Kant’s and Spinoza’s understanding of causality and the consequences of this difference are analysed. The aim of the work is to show, through an analysis of the role of feelings and their possible impact on the process of judgment and action, to what extent Spinoza's and Kant's views of the problem of causality are similar or different and for what reason, and what significance this has for their understanding of morality and freedom. The difference between Kant’s understanding of causality as used in the context of his transcendental philosophy and Spinoza’s employment of the notion of causality in the context of his rationalist approach to reality is most pronounced in their theories of knowledge. However, when it comes to the practical sphere, the paper argues that Spinoza’s and Kant’s understanding of causality is fundamentally similar. They agree that humans in practical action can be partial self - determining. With this, human beings are able to partially overcome various forms of external determination and can to this extent be regarded as free. The second subsection of the main part of the dissertation deals with the connection between affects, actions and judgment. The interpretation of the transformative process of liberation from passions using active affects explains the way in which certain affects play a very positive and significant role in judgment and cognition. Analysis of specific affects such as the feeling of respect for moral law, beauty and sublimeness, cordiality and nobility further confirms the agreement of Kant and Spinoza with regard to the interrelationship of affects and their influence on cognition and moral action. Emphasis is placed thereby on significant elements of rationality in these feelings. Spinoza's view of the mitigation of negative affects by means of positive active affects is seen in relationship to Kant's distinction between pathological and morally practical affects. The latter prove to be central for the development of aesthetic taste and judgment. In this, however, as I strive to show, Kant moves beyond Spinoza. The distinction between active, morally significant affects and passive, pathological affects implicitly indicates their hierarchy, and allows the possibility for affects and emotionality to play a positive role in moral action. The role of affects is thusshown to be indispensable in the constitution of human morality and judgment, which was one of the goals of the argument presented in my dissertation. The positive and rational role which affects may play in morality is central to the present study, taking its point of departure from the Spinoza's theory of affects and his view of the transformation of the passions. This is shown to be comparable to Kant's position regarding the feeling of moral respect, as well as the feeling of pleasure connected with the judgment of the beautiful and the sublime. By this comparison, is shown that both philosophers are in agreement regarding the means of overcoming negative affects, that is, in their conviction that it is only by an affect which is stronger that another affect can be overcome, and that such affects are stronger only insofar as they are more active and more closely related to the mind.
Ključne riječi
afekti
uzročnost
determiniranost
sloboda
moralna prosudba
spoznaja
osjećaj poštovanja moralnog zakona
osjećaj ugode u prosudbi o lijepom i uzvišenom
srčanost
plemenitost
Ključne riječi (engleski)
affects
causation
determination
freedom
moral judgment
cognition
the feeling of respect for moral law
the feeling of pleasure connected to the judgment of the beautiful and the sublime
cordiality
nobility
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:803306
Datum promocije 2023
Studijski program Naziv: Humanističke znanosti Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: doktorski studij Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, odgovarajuće polje (određeno matičnom strukom) (dr. sc. human.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-10-26 08:49:30