| Sažetak | Glazba ima važan utjecaj na svakodnevni život pojedinca te jasno je da pojedinci pokazuju jače preferencije za neke vrste glazbe nego za druge, ali što zapravo određuje glazbene sklonosti osobe? Rad Bonneville-Roussy i suradnika (2017) najbliži je dosad koji pronalazi kompromis između fokusa na glazbene stilove i fokusa na glazbene karakteristike - preferencije prema glazbi mogu se organizirati u pet faktora: preferencije prema nepretencioznoj, intenzivnoj, suvremenoj, klasičnoj te glazbi s karakteristikama jazza. Ovakva klasifikacija glazbenih preferencija korištena je i u ovome istraživanju. Nadalje, sudionici različitih dobnih skupina svjesno koriste glazbu kako bi regulirali svoje osjećaje, npr. za poboljšanje raspoloženja, za opuštanje, za odvraćanje pažnje i sl. (Swaminathan i Schellenberg, 2015). Dodatno, istraživanja veze između glazbenih preferencija i mentalnih problema poput anksioznosti ili depresije znatno su rjeđa, unatoč činjenici da su iznimno opterećujući i prevladavajući problem u svakodnevnom životu (Miranda i Claes, 2007). Stoga je cilj ovoga istraživanja istražiti postoji li povezanost između glazbenih preferencija i sklonosti depresivnosti kao i dobiti bolji uvid u razloge zbog kojih depresivni pojedinci slušaju glazbu. Istraživanje se sastojalo od dva dijela. Podaci u prvome dijelu istraživanja prikupljeni su online putem – sudionici su prvo ispunjavali skalu depresivnosti te kraći upitnik o motivima slušanja glazbe, a zatim su davali procjene sviđanja za pojedine glazbene žanrove (N=101). Sudionicima koji su pristupili drugoj fazi istraživanja audiosnimkom su prezentirana 34 glazbena isječka koja reprezentiraju 17 glazbenih žanrova koji se nadalje klasificiraju tj. sačinjavaju pet širih glazbenih dimenzija (laboratorijsko mjerenje glazbenih preferencija) (N=43). U obe faze istraživanja, utvrđena je statistički značajna pozitivna povezanost između razine depresivnosti i intenzivne glazbe, tj. osobe koje su postigle viši rezultat na skali depresivnosti u prosjeku su izjasnili i veću prefrenciju prema intenzivnoj glazbi. Međutim, nije utvrđena statistički značajna povezanost između razine depresivnosti i preferencije prema ostale 4 glazbene kategorije, tj. između razine depresivnosti i klasične, suvremene, nepretenciozne te glazbe s karakteristikama jazza. Također, nije utvrđena statistički značajna razlika između visoko i nisko depresivnih s obzirom na razlog slušanja glazbe. |
| Sažetak (engleski) | Music has an important influence on an individual's daily life, and it is clear that individuals show stronger preferences for some types of music more than for others, but what actually determines a person's musical preferences? The work of Bonneville-Roussy et al. (2017) is the closest so far which finds a compromise between a focus on musical styles and a focus on musical characteristics - preferences for music can be organized into five factors: preferences for unpretentious, intense, contemporary, classical and jazzy music. This kind of classification of musical preferences was also used in this research. Furthermore, participants of different age groups consciously use music to regulate their feelings, e.g. for mood enhancement, for relaxation, for distraction etc. (Swaminathan and Schellenberg, 2015). Additionally, research on the connection between music preferences and mental problems such as anxiety or depression is much rarer, despite the fact that they are an extremely burdensome and prevalent problem in everyday life (Miranda and Claes, 2007). Therefore, the goal of this research is to investigate a possible link between musical preferences and tendency to depression, as well as to gain a better insight into the reasons why depressed individuals listen to music. The research consisted of two parts. The data in the first part of the research was collected online - the participants first filled out a depression scale and a shorter questionnaire about the motives for music listening, and then gave ratings of liking for 17 music genres (N=101). The participants who entered the second phase of the research were presented with an audio recording of 34 music clips representing 17 musical genres, which are then further classified, i.e. they make up five broad musical dimensions (laboratory measurement of musical preferences) (N=43). In both phases of the research, a statistically significant positive correlation was found between the level of depression and intense music, i.e. people who scored higher on the depression scale also expressed a greater preference for intense music. However, no statistically significant correlation was found between the level of depression and preferences for the other 4 music categories, i.e. between the level of depression and classical, contemporary, unpretentious music and jazzy music. Furhtermore, no statistically significant difference was found between high and low depressives regarding the reason for music listening. |
