Proces zdravstvene njege definiran je kao aktivni pristup u otkrivanju i rješavanju pacijentovih problema iz područja zdravstvene njege. Provoditelj zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je samostalni zdravstveni djelatnik, a specifični sadržaji njezina rada kao i okolnosti profesionalnog djelovanja uvjetovani su brojnim vrlo promjenjivim činiteljima. Kao i u svakoj drugoj djelatnosti i prilikom provedbe procesa zdravstvene njege moguća je pojava neželjenih događaja i propusta u radu. Neželjenim događajem u zdravstvenoj njezi smatra se incident u kojem je pacijent ne namjerno povrijeđen ili pati zbog neadekvatne zdravstvene njege. Sukladno dostupnoj relevantnoj literaturi čak 1 od 300 pacijenata tijekom primanja zdravstvene zaštite doživi propust ili neželjen događaj. Najčešće su u literaturi navedeni: dekubitus, pad, bolnička infekcija, te neželjena nuspojava primijenjenog lijeka. Nadalje, nerijetko se kao neželjeni događaj ističe i propuštena zdravstvena skrb ili propuštena zdravstvena njega. Dostupna istraživanja ukazuju kako pojavu neželjenih događaja u zdravstvenom sustavu nerijetko prati i manjak komunikacije između zdravstvenih djelatnika, kao i strah od kažnjavanja od strane nadređenih uslijed nastanka neželjenog događaja. Unatoč prisutnoj visokoj razini svijesti medicinskih sestara da pojavnost i prijava neželjenih događaja konačno može producirati pozitivne promjene u procesu rada, upravo navedene okolnosti objašnjavaju manjak prijavljenih neželjenih događaja. Cilj ovoga rada je pružiti detaljniji uvid u dosadašnje spoznaje o pojavnosti neželjenih događaja prilikom pružanja zdravstvene njege.