Rad se bavi istraživanjem različitih svrha obrazovanja. U teorijskom dijelu rada prikazuju se pristupi različitih autora koji su se bavili ovom tematikom kao što su to Apple, s fokusom na njegovu teoriju konzervativne modernizacije te Šikuten koja je nastojala ispitati primjenjivost te teorije u okviru Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj. Pažnja će se također posvetiti Freireu i njegovoj emancipacijskoj pedagogiji te Smithovom obrazovanju za dobrobit društva. Istraživački dio rada prikazuje uvide dobivene intervjuima s petero studenata o tome kako oni shvaćaju svrhe obrazovanja. Rezultati pokazuju kako se, iz perspektive studenata, važnom svrhom obrazovanja pokazala priprema za tržište rada iako, prema njima, ovu svrhu obrazovni sustav nedostatno provodi. Osim toga, izoštravanje akademskih interesa se pokazala kao važna postojeća svrha obrazovanja, a moguće je identificirati postojanje svrhe usvajanja znanja kao vrijednosti same po sebi. Uz to u intervjuima su se spomenule i neke druge moguće svrhe obrazovanje, poput razvoj kritičkog promišljanja, njegovanje hrvatske kulture i baštine i osvještavanje o održivom razvoju koje se za studente nedovoljno njeguju. Iz intervjua su proizašle i neke praktične smjernice koje bi mogle koristi djelatnicima obrazovnog sustava u njegovanju različitih svrha obrazovanja koje sugovornici smatraju korisnima.