Naslov Validacija Skale zamora (FSS) i Skale bolničke anksioznosti i depresije (HADS) na uzorku oboljelih od multiple skleroze Naslov (engleski) Validation of Fatigue Severity Scale (FSS) and Hospital Anxiety and Depression Scale (HADS) on a sample of patients with multiple sclerosis Autor Jelena Vuko Mentor Ana Proroković (mentor)Mentor Maja Rogić Vidaković (komentor)Član povjerenstva Nataša Šimić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Matilda Nikolić Ivanišević (član povjerenstva)Član povjerenstva Ana Proroković (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zadru Datum i država obrane 2022-10-31, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Umor je jedan od najčešćih i najviše otežavajućih simptoma multiple skleroze, a česta je pojava anksioznih i depresivnih poremećaja. Za evaluaciju i praćenje navedenih simptoma kod pacijenata oboljelih od multiple skleroze, najkorisnije su skale samoprocjene poput Skale zamora (FSS) i Skale bolničke anksioznosti i depresije (HADS). Cilj ovog istraživanja bio je ispitati psihometrijske karakteristike FSS-a i HADS-a na uzorku oboljelih od multiple skleroze u Hrvatskoj. Ispitala se faktorska struktura, pouzdanost unutarnje konzistencije, konkurentna i konvergentna valjanost. Također se ispitao doprinos umora, anksioznosti i depresije u objašnjenju varijance fizičkog i psihološkog utjecaja multiple skleroze na svakodnevni život. Istraživanje je provedeno online, a u analizu je uključeno 175 ispitanika oboljelih od multiple skleroze i 758 zdravih ispitanika. Osim već spomenutih skala, primijenjena je i Skala utjecaja multiple skleroze na svakodnevni život (MSIS-29), kao i opći upitnik sociodemografskih podataka i podataka o samoj bolesti. Rezultati su potvrdili jednodimenzionalnu strukturu FSS-a i dvofaktorsku strukturu HADS-a, kao i visoku pouzdanost tipa unutarnje konzistencije obje skale. Ispitanici oboljeli od MS-a u prosjeku imaju viši rezultat na FSS-u i subskalama Anksioznost i Depresija (HADS) u odnosu na zdrave ispitanike, što ukazuje na zadovoljavajuću konkurentnu valjanost ovih skala. Nadalje, rezultati na FSS-u su umjereno pozitivno povezani sa rezultatima na MSIS-29. Pronađena je pozitivno niska povezanost rezultata na subskali Anksioznost (HADS) sa rezultatima na subskali Fizički utjecaj (MSIS-29), a umjereno pozitivna povezanost sa rezultatima na subskali Psihološki utjecaj (MSIS-29). Rezultati na subskali Depresija (HADS) su umjereno pozitivno povezani sa rezultatima obje subskale MSIS-29. Dakle, može se reći da obje skale imaju zadovoljavajuću konvergentnu valjanost. Na kraju, utvrđeno je da su dužina trajanja multiple skleroze, umor, anksioznost i depresija značajni pozitivni prediktori fizičkog utjecaja multiple skleroze na svakodnevni život. Također, umor, anksioznost i depresija su značajni pozitivni prediktori psihološkog utjecaja multiple skleroze na svakodnevni život, dok je dob značajan negativan prediktor psihološkog utjecaja multiple skleroze na svakodnevni život.
Sažetak (engleski) Fatigue is one of the most common and most debilitating symptoms of multiple sclerosis, and anxiety and depression disorders are common to. Self-report scales such as the Fatigue Severity Scale (FSS) and the Hospital Anxiety and Depression Scale (HADS) are the most useful for evaluating and monitoring these symptoms in multiple sclerosis patients. The aim of this study was to examine the psychometric properties of the FSS and HADS on a sample of patients with multiple sclerosis in Croatia. Factor structure, internal consistency reliability, concurrent and convergent validity were examined. The contribution of fatigue, anxiety, and depression in explaining the variance of the physical and psychological impact of multiple sclerosis on daily life was also examined. The research was conducted as online survey. 175 subjects with multiple sclerosis and 758 healthy subjects were included in the analysis. In addition to the already mentioned scales, the Multiple Sclerosis Impact Scale (MSIS-29) was also applied, as well as questionnaire of sociodemographic data and disease-related data. The results confirmed the unidimensional structure of the FSS and the two-factor structure of the HADS, as well as the excellent internal consistency of both scales. In relation to healthy subjects, subjects with MS had on average a higher score on the FSS and the Anxiety and Depression subscales (HADS), which indicates a satisfactory concurrent validity of these scales. Furthermore, scores on the FSS are moderately positively related to scores on the MSIS-29. A positive low correlation of the results on the Anxiety subscale (HADS) with the results of the Physical Impact subscale (MSIS-29) was found, and a moderately positive correlation with the results of the Psychological Impact subscale (MSIS-29). Results on the Depression subscale (HADS) are moderately positively correlated with results on both MSIS-29 subscales. Thus, it can be said that both scales have satisfactory convergent validity. Finally, it was determined that the duration of multiple sclerosis, fatigue, anxiety, and depression are significant positive predictors of the physical impact of multiple sclerosis on daily life. Also, fatigue, anxiety and depression are significant positive predictors of the psychological impact of multiple sclerosis on daily life, while age is a significant negative predictor of the psychological impact of multiple sclerosis on daily life.
Ključne riječi
multipla skleroza
FSS
HADS
umor
depresija
anksioznost
fizički i psihološki utjecaj multiple skleroze na svakodnevni život
Ključne riječi (engleski)
multiple sclerosis
FSS
HADS
fatigue
depression
anxiety
physical and psychological impact of multiple sclerosis on everyday life
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:162:621386 Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-12-20 08:55:12
