Naslov Utjecaj heuristike afekta na procjenu okolinskih rizika i percipiranog rizika od klimatskih promjena Naslov (engleski) The effect of affect heuristic on assessment of environmental risks and perceived risk of climate change Autor Marijana Arbunić Mentor Ana Šimunić (mentor)Član povjerenstva Ana Šimunić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Pavle Valerjev (član povjerenstva)Član povjerenstva Matilda Nikolić Ivanišević (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zadru Datum i država obrane 2022-09-29, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Kako bi uštedjeli vrijeme u složenom okruženju, ljudi se pri donošenju odluka i procjena često koriste mentalnim prečacima ili heuristikama. Prema jednoj od njih, heuristici afekta, ljudi se u tom procesu oslanjaju na afektivni utisak kojeg objekt procjene izaziva u njima. Mehanizmi u pozadini heuristike afekta najbolje su opisani modelom afekta Finucane i suradnika (2000) prema kojem bi predstavljanje aktivnosti kao visoko rizične i nisko pogodne trebalo, posredstvom negativnog afekta, dovesti do povećanja u procjenama rizika i smanjenja u procjenama pogodnosti, a predstavljanje aktivnosti kao visoko pogodne i nisko rizične bi, posredstvom pozitivnog afekta, trebalo dovesti do povećanja u procjenama pogodnosti i smanjenja u procjenama rizika. Ovim se istraživanjem testirao taj model za aktivnost korištenja motornih vozila, uzgoja stoke i korištenja dušičnih gnojiva uz uvođenje mjere valencije afekta koju su u svojim mjerenjima, iako predstavlja glavni konstrukt modela afekta, ovi autori izostavili. Također se ispitalo hoće li se način na koji su ove ljudske aktivnosti predstavljene odraziti na procjene rizika od klimatskih promjena. U tu su svrhu sudionici (N=80) podijeljeni u 4 skupine s obzirom na način na koji su im ljudske aktivnosti predstavljene (kao visoko rizične/pogodne i nisko rizične/pogodne), a zatim se od njih tražilo da daju procjene trenutnog afektivnog stanja te procjene rizika i pogodnosti navedenih aktivnosti, i to prije i nakon čitanja vinjeta kojima su te aktivnosti predstavljene. Na kraju su dali i procjenu rizika od klimatskih promjena. Pokazalo se da za aktivnost korištenja motornih vozila nije došlo do očekivanih promjena u procjenama, a za aktivnost uzgoja stoke došlo je do smanjenja u procjenama pogodnosti kada je predstavljena kao visoko rizična. Također, za aktivnost korištenja dušičnih gnojiva došlo je do porasta u procjenama pogodnosti i smanjenja u procjenama rizika kada je predstavljena kao visoko pogodna te do porasta u procjenama pogodnosti kada je predstavljena kao nisko rizična. Promjene u valenciji afekta nisu utvrđene, kao ni razlike u procjenama rizika od klimatskih promjena u ovisnosti o prirodi prethodno predstavljenih informacija. Pošto je model afekta u ovom istraživanju samo djelomično podržan, raspravljeni su drugi mehanizmi koji su mogli utjecati na procjene sudionika te je ukazano kako na manjkavosti korištene mjere afekta tako i na sugestije za njeno poboljšanje koje bi mogle dovesti do drugačijih rezultata.
Sažetak (engleski) To save time in complex surroundings, people often rely on mental shortcuts or heuristics when making decisions and judgments. According to one of them, the affect heuristic, people base their assessments on affective impressions that certain objects evoke in them. Processes behind the affect heuristic are best described in the affect model suggested by Finucane et al. (2000). According to this model, presenting activity as high in risk and low in benefit should, by means of negative affect, result in increased perception of risk and decreased perception of benefit. On the other hand, presenting activity as high in benefit and low in risk should, by means of positive affect, result in increased perception of benefit and decreased perception of risk. This study aimed to test the affect model for activities of using motor vehicles, raising cattle, and using nitrous fertilizers while introducing a measure of affect valance that Finucane et al. (2000) left out in their study, despite affect being the main construct in their model. Another aim was to investigate whether the type of information presented to participants will influence their climate change risk assessments. For that purpose, participants (N=80) were randomized in 4 groups depending on the way these human activities were presented to them (as high in risk/benefit or low in risk/benefit), and then were asked to give their affect, risk, and benefit assessments, both before and after reading vignettes that presented these activities. Climate change risk assessments were given at the end. For the activity of using vehicles, expected changes were not detected; for the activity of raising cattle there was a decrease in benefit assessment when raising cattle was presented as high in risk; for the activity of using nitrous fertilizers, there was an increase in benefit and decrease in risk assessments in high-benefit condition and an increase in benefit assessments in low-risk condition. Changes in affect valance did not reach statistical significance, neither did changes in climate change risk assessments. Since the affect model was just partly supported in this study, other processes that possibly guided participants' assessments were suggested and discussed, as well as improvements in the affect measure that could yield different results.
Ključne riječi
heuristika afekta
procjena rizika
procjena pogodnosti
model afekta
klimatske promjene
Ključne riječi (engleski)
affect heuristic
risk assessment
benefit assessment
affect model
climate change
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:162:402721 Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-11-15 14:00:18
