Naslov Akademska i socijalna uključenost kao prediktor uspjeha i završnosti studenata
Naslov (engleski) Academic and social engagement as predictor of student success and persistence
Autor Ivana Rubić
Mentor Matilda Karamatić Brčić (mentor) MBZ: 270873
Član povjerenstva Neven Hrvatić (predsjednik povjerenstva) MBZ: 198052
Član povjerenstva Jasmina Vrkić Dimić (član povjerenstva) MBZ: 228371
Član povjerenstva Marija Buterin Mičić (član povjerenstva) MBZ: 298121
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2021-07-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 37 - Obrazovanje
Sažetak Uspješnost prilagodbe na studij od ključne je važnosti za uspješno napredovanje studenata u studiju te u konačnici i završavanje studija. U središtu je ovoga istraživanja aktivna uključenost studenata kao činitelj koji pridonosi uspješnosti prilagodbe na prvu godinu studija. Osnovni cilj ovoga rada bio je istražiti odnos uključenosti studenata s različitim aspektima njihove prilagodbe na prvu godinu studija s obzirom na to da je upravo prva godina identificirana kao ključan i rizičan period za prilagodbu studenata na studij. U tu svrhu ispitana je prediktivna snaga modela uključenosti u predikciji prilagodbe studenata, kao i povezanost pojedinih odrednica uključenosti s različitim aspektima prilagodbe; akademskom i socijalnom prilagodbom, predanošću dovršavanju studija i akademskim uspjehom. Teorijsko polazište rada čini Tintov model prilagodbe na studij koji je dopunjen konstruktom uključenosti studenata u obrazovno svrsishodne aktivnosti. Naime, mnoga su strana istraživanja utvrdila povezanost uključenosti studenata u učinkovite svrsishodne aktivnosti s ostvarivanjem niza obrazovnih ishoda, dok su istraživanja koja su se bavila ovom problematikom u hrvatskom istraživačkom prostoru malobrojna. Budući da modeli prilagodbe studenata na fakultet uobičajeno uvažavaju ulogu sociodemografskih obilježja koja mogu utjecati na uspješnost studenata te uzimajući u obzir identificirane obrazovno ranjive skupine u Republici Hrvatskoj, u istraživanju je ispitana povezanost nekih sociodemografskih obilježja studenata (spol, razina obrazovanja roditelja, stalno mjesto boravka, završena srednja škola, područje znanosti) s različitim aspektima prilagodbe. U teorijskom dijelu rada data je analiza koncepta uključenosti s naglaskom na različitosti u njegovu definiranju sa stajališta raznih teorija i pristupa istraživanju prilagodbe i ustrajnosti studenata na fakultetu, kao i pregled istraživanja u tom području. Naglasak je stavljen na široko zastupljeno gledište da je uključenost višedimenzionalan i dinamičan proces koji obuhvaća ponašanje, kognitivne procese i emocije. Teorijski dio istraživanja proveden je metodom proučavanja dokumentacije, a empirijski dio istraživanja primjenom instrumenta anketnog upitnika. Empirijsko istraživanje provedeno je na 637 ispitanika, studenata prve godine preddiplomskih studija na šest visokih učilišta: Sveučilištu u Zadru (društveni i humanistički studiji), Ekonomskom fakultetu u Zgrebu, Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Tehničkom fakultetu u Rijeci. Razlike u uspješnosti prilagodbe s obzirom na sociodemografska obilježja ispitane su t-testom i analizom varijance (ANOVA). Na temelju dobivenih rezultata djelomično su potvrđene razlike s obzirom na obrazovanje roditelja pri čemu studenti koji imaju barem jednog roditelja sa završenim visokim obrazovanjem imaju bolju akademsku prilagodbu. Značajne razlike u prilagodbi studenta utvrđene su s obzirom na mjesto stalnog boravka u korist studenata iz velikih gradova koji imaju bolju ukupnu prilagodbu, akademsku prilagodbu i socijalnu prilagodbu. Također, pokazalo se da studenti sa završenom gimnazijom imaju bolji akademski uspjeh od studenata sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Utvrđene razlike s obzirom na spol pokazale su da na ukupnom broju ispitanika studentice imaju statistički značajno bolji akademski uspjeh, dok su razlike s obzirom na spol kod pojedinih područja znanosti pokazale da su studenti u društvenim područjima znanosti imali nižu predanost dovršavanju studija od studentica u istom području. Za utvrđivanje povezanosti između elemenata prediktivnog modela korištene su korelacijska i regresijska analiza. Ovo istraživanje potvrdilo je pozitivne i izravne učinke uključenosti studenata i akademske samoučinkovitosti na sve odrednice prilagodbe na studij, akademsku prilagodbu, socijalnu prilagodbu i predanost dovršavanju studija, osim akademskog uspjeha. Iz pedagoške perspektive načelo uključenosti usko je vezano uz koncept obrazovanja usmjerenog na studenta te se aktualizacijom ovoga problema otvara prostor za unaprjeđenje postojećih i razvoj novih načina unaprjeđenja kvalitete obrazovnog procesa na visokim učilištima.
Sažetak (engleski) Adjustment to university plays a vital role for student success in the academic programme and ultimately for completing the study. The major focus of this study was on exploring student engagement as a factor influencing student adjustment to university during the first year. This study aimed to explore the relationships between different forms of student engagement with different aspects of their adjustment or integration during the first year of study because the first year was identified as a critical period for student adjustment to university life. For that purpose, the predictive power of the student engagement model for the prediction of first-year student adjustment was examined, as well as the relationships of individual forms of student engagement with different measures of adjustment to university; academic and social adjustment, student goal commitment, and academic achievement. Drawing on both Tinto's Student Integration Model and models of student engagement this study aims to understand whether different types of active learning and interactions in the academic environment determine the quality of student adjustment to university. There has been much international research which established the relationship between student engagement in educationally purposeful activities with a number of educational outcomes. However, such research is sparse in Croatia. The theoretical part of the study provides a review of the literature on student adjustment and persistence as well as the review of theoretical models and research on student engagement. The emphasisis is placed on the widely accepted view of engagement as a multidimensional and dynamic process which encompasses behavior, cognitive processes, and emotions. In the theoretical parto f the dissertation, the research literature review was conducted and data for the empirical study were collected by using a questionnaire. The sample of this study included 637 first-year undergraduate students who attended the following higher education institutions; University of Zadar, Faculty of Economics and Business in Zagreb, The Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb, the Faculty of Agriculture in Zagreb, The Faculty of Science of the University of Zagreb and Faculty of engineering in Rijeka. T-test and analysis of variance (ANOVA) were conducted to determine the differences in the quality of student adjustment for subgroups with different demographic variables. Based on the findings of the study, the differences between groups regarding first-generation status have been partly confirmed in that the students with at least 197 one parent who is tertiary educated reported a higher level of academic adjustment. Also, results indicated a significant difference in the level of adjustment between groups with different place of permanent residence in favor of students from large cities who reported higher levels of overall adjustment, academic adjustment, and social adjustment than students from smaller areas. Further, students who had completed a gymnasium were found to have better academic achievement as compared to those who had completed a four-year vocational secondary school. The analysis of group differences based on student gender when analysed by total number of respondents revealed that female students made significantly better academic achievement, while differences with respect to gender in certain fields of science showed that male students in the field of social science and humanities had a lower goal commitment than female students in the same field of science. To identify the relationships between dependent variables and independent variables of the predictive model the correlation analysis and multiple regression analysis were conducted. Based on the findings, this study has revealed direct positive effects of different forms of student engagement and academic self-efficacy on all measured determinants of student adjustment to university. From the pedagogical perspective, the concept of student engagement is closely related to the concept of student-centered education, and the study of this problem opens new opportunities for improving the existing and developing new ways to improve the quality of educational process in higher education.
Ključne riječi
prilagodba na studij
studenti
aktivna uključenost
studentu usmjereno obrazovanje
ustrajnost
kvaliteta obrazovnog procesa
Ključne riječi (engleski)
adjustment to university
students
active engagement
student-centered education
persistance
quality of the educational process
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:838716
Datum promocije 2021
Studijski program Naziv: Kvaliteta u odgoju i obrazovanju Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje pedagogija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-09-20 10:48:31