Naslov Tipologija majki i kćeri u romanima hrvatskih spisateljica 20. stoljeća
Naslov (engleski) A typology of mother-daughter relationship patterns in 20th century novels by Croatian female writers
Autor Zrinka Vidović
Mentor Kornelija Kuvač-Levačić (mentor)
Član povjerenstva Vanda Babić Galić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Denis Vekić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Kornelija Kuvač-Levačić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za kroatistiku) Zadar
Datum i država obrane 2021-02-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija
Sažetak Središnji je cilj ovoga rada istražiti odnose majki i kćeri, a potom predstaviti tipologiju njihovih likova u sljedećim romanima: Plodovi zemlje (1936.) Side Košutić, Kamen na cesti (1938.) Marije Jurić Zagorke, Svila, škare (1984.) Irene Vrkljan i Mramorna koža (1989.) Slavenke Drakulić. U radu će se prvo iznijeti teoretski dio, koji se odnosi na sam pojam feminizma i ženskoga pisma, njegove najvažnije odrednice, kao i na samu pojavu ženskoga pisma u hrvatskoj književnosti. Drugi će se dio teoretskoga dijela rada baviti pojmom majčinstva i majčinskih praksi u ženskome pismu s naglaskom na odnose majki i kćeri. Nakon teoretskoga dijela, sljedeće će se poglavlje baviti prvim dijelom trilogije S naših njiva – romanom Plodovi zemlje. Lik Jele Borekove će se označiti kao "više majku nego ženu", a Betin lik kao "idealnu kćer". Zaključit će se kako su likovi Jele i Bete Borekove u potpunosti tipski određeni. Potom se analizira roman Kamen na cesti, a Mirjaninu će se majku označiti kao: "više ženu nego majku", "ljubomornu majku" i "majku – ženidbenu posrednicu". Mirjanin lik će se označiti kao "kćer koja žudi za majčinom srećom", a mlađu sestru Doricu kao "napuštenu kćer". U poglavlju "Svila, škare", lik majke će se odrediti kao "depresivnu majku", "kćer svojih kćeri", i kao "ni majku, ni ženu", a Irenin lik kao "realnu kćer". Posljednje se poglavlje središnjega dijela rada bavi romanom Mramorna koža (1989), u kojem će se protagonistkinjinu majku označiti kao "majku i ženu" i "kćer svoje kćeri", a samu protagonistkinju kao "distanciranu kćer". Na temelju istraženih romana zaključit će se kako je svaka od navedenih spisateljica na individualan način pristupila obradi motiva odnosa majke i kćeri, a ono što zasigurno zapažamo jest sličnost u korištenju tipskih likova u romanima s početka 20. stoljeća, naspram individualiziranim likovima u romanima Svila, škare i Mramorna koža.
Sažetak (engleski) The main objective of this thesis is to investigate the mother-daughter relationships and then to present a typology of their characters in the following novels: Plodovi zemlje (Fruits of the Earth, 1936) by Sida Košutić, Kamen na cesti (A stone on the road, 1938) by Marija Jurić Zagorka, Svila, škare (The silk, the shears, 1984) by Irena Vrkljan and Mramorna koža (Marble skin, 1989) by Slavenka Drakulić. The theoretical framework of the thesis will be outlined first, dealing with feminism and women's writing itself, its most important determinant, as well as with the very emergence of women's writing in Croatian literature. The second part of the theoretical framework will discuss the notion of motherhood and motherly practices in women's writing, with the emphasis put on mother-daughter relationships. The chapter that follows the theoretical framework will deal with the first part of the trilogy S naših njiva (From our fields) – the novel Plodovi zemlje (Fruits of the Earth). The character of Jela Borekova will be described as being „more a mother than a wife“, while Beta as „the ideal daughter“. It will be concluded that the characters of Jela and Beta Borekova are completely typified. Next, the novel Kamen na cesti is analysed and Marijana's mother will be determined as being „more a wife than a mother“, „the jealous mother“ and „the mother – marriage mediator“. The character of Mirjana will be described as being „the daughter who longs for mother's happiness“, while the younger sister Dorica as „the abandoned daughter“. The mother character in the chapter of „Svila, škare“ will be described as „the depressed mother“, „her daughters' daughter“ and as „neither mother, nor wife“, while the character of Irena is „the realistic daughter“. The last chapter of the central part of the thesis deals with the novel Mramorna koža (1989), where the protagonist’s mother will be determined as being „the mother and the wife“ and „her daughter's daughter“, while the protagonist herself will be described as „the aloof daughter“. Based on the examined novels, it will be concluded that each of the mentioned female writers approached the mother-daughter relationship pattern individually, and what is clearly noted is the similarity in using the typified characters in novels of the early 20th century, as opposed to the individualised characters in the novels Svila, škare and Mramorna koža.
Ključne riječi
žensko pismo
hrvatske spisateljice
majčinstvo
majka
kći
Ključne riječi (engleski)
women's writing
Croatian female writers
motherhood
mother
daughter
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:836337
Studijski program Naziv: Hrvatski jezik i književnost; smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-02-25 13:27:26