Naslov Primjena novog teorijsko-metodološkog pristupa u etnokartografskim istraživanjima
Naslov (engleski) The application of a new theoretical and metodological approach in ethnocartographic research
Autor Ivana Štokov
Mentor Dunja Brozović Rončević (mentor) MBZ: 120174
Član povjerenstva Senka Božić Vrbančić (predsjednik povjerenstva) MBZ: 277851
Član povjerenstva Dunja Brozović Rončević (član povjerenstva) MBZ: 120174
Član povjerenstva Valentina Gulin Zrnić (član povjerenstva) MBZ: 219865
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2020-11-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Etnologija i antropologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 39 - Kulturna antropologija. Etnografija. Običaji. Tradicija. Način života
Sažetak U ovoj doktorskoj disertaciji na temelju analize konteksta u kojem dolazi do upotrebe kartografije u etnološkim istraživanjima (posebice etnološki atlasi), kritičkom refleksijom kartografiranja gumna za „Etnološki atlas Jugoslavije“ primjenom geografskog informacijskog sustava (GIS-a) preispitat će se mogućnost primjene novog teorijsko-metodološkog pristupa u etnokartografskim istraživanjima. Riječ je o primjeni načela linija (Ingold 2007, 2015) u promišljanju postajanja i spoznavanja svijeta, a kroz metodološki okvir prostorne antropologije mapiranja kultura (Roberts 2012, Roberts i Cohen 2015). Inspirirana Ingoldom, u ovom radu kritički propitujem uporabu kartografije u hrvatskoj etnologiji, s posebnim osvrtom na načine na koje je kartografski zabilježeno gumno, mjesto na kojem se tradicionalno u ruralnim sredinama vršilo žito. Stoga je fokus na kartografiji kao procesu konstrukcije znanja, slijedom čega će se propitati prakse mapiranja, konstrukcije i uporabe karata za etnološki atlas. Gumno uzimam kao model, odnosno kao primjer istraživanja kroz koji ću propitati kako način na koji razumijemo prostor utječe na razumijevanje što je znanje i na koji način spoznajemo. Pri tome ću navedeno pitanje razmotriti kroz isprepletanje onoga što Ingold vidi kao dva moguća načina spoznavanja – „forme znanja” (u koje bi spadala i dosadašnja kartografija gumna) i „forme življenog iskustva”. Slijedom poimanja prostora i načina spoznavanja te naše pozicije u njemu, pokušat ću prikazati kako odnosi između objekata nisu predodređeni, već oni nastaju u trenutku ispreplitanja linija. Sam razvoj kartografije kao određene forme znanja ne promatram pravolinijski, kroz ideju progresa, već kao odraz određenih isprepletenih i „zapetljanih odnosa” vremena u kojem je nastala, kako znanstvenih tako i ekonomsko-političkih. Kroz isprepletene linije bočnog i linearnog kretanja, vertikalnog i uzdužnog integriranja znanja, kartografskog i narativnog znanja, kartografije i življenog iskustva putovanja hodanjem, stvaranja karata i mapiranja, karata kao tehnika i karata kao procesa, ukazat će se na „zapetljane“ i „isprepletene“ odnose duž kojih se krećemo, živimo i spoznajemo.
Sažetak (engleski) This PhD thesis, based on the analysis of the context in which cartography is used in ethnological research (especially ethnological atlases), the critical reflection of the cartography of „threshing floor“ for the Ethnological Atlas of Yugoslavia using the geographical information system (GIS) will examine the possibility of applying a new theoretical and methodological approach in ethno-cartographic research. It is about applying linealogy (Ingold 2007, 2015) in rethinking the becoming and knowing of the lifeworld through the methodological framework of spatial anthropology of mapping culture (Roberts 2012, Roberts and Cohen 2015). Inspired by Ingold, in this thesis I critically examine the use of cartography in Croatian ethnology, with particular review to the ways in which „threshing floor“, a place where grain has traditionally been cultivated in rural areas, is cartographic recorded. Therefore, the focus is on cartography as a process of constructing knowledge, and practices of mapping, constructing and using maps for an ethnological atlas will be examined. I take „threshing floor“ as a model, that is, an research example through which I will question how the way we understand space affects our understanding what knowledge is and how we come to know it. In doing so, I will consider it through the interweaving of what Ingold sees as two possible ways of knowing - "forms of knowledge" (which include cartography of „threshing floor“) and "forms of lived experience." After understanding the space, the way we know and our position in it, I will try to show that relations between objects are not predetermined, but that they arise at the moment of interweaving and entanglement of lines. The development of cartography as a particular form of knowledge I do not consider perpendicularly, through the idea of progress, but as a reflection of certain intertwined and "entangled relationships" of the time in which it was created, both scientific and economic-political. Through the interwoven lines of lateral and linear movement, the vertical and alongly integrated knowledge, cartographic and narrative knowledge, cartography and the wayfaring, making maps and mapping, maps as techniques and maps as processes, the aim is to point out the "intertwined" and "entangled" relationships along which we move, live and know.
Ključne riječi
kartografija
GIS
„linijalogija“
gumno
kulture mapiranja
življeno iskustvo putovanja hodanjem
prostorna antropologija
Ključne riječi (engleski)
cartography
GIS
linealogy
threshing floor
mapping cultures
wayfaring
spatial anthropology
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:212276
Datum promocije 2021
Studijski program Naziv: Humanističke znanosti Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-01-29 10:11:51