Naslov Arheološka topografija grada Vukovara
Naslov (engleski) Archaeological topography of city Vukovar
Autor Biljana Burazer
Mentor Mato Ilkić (mentor)
Član povjerenstva Karla Gusar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mato Ilkić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Martina Čelhar (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za arheologiju) Zadar
Datum i država obrane 2016-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija
Sažetak Kroz rad se obrađuju prapovijesni, antički i srednjovjekovni značajni arheološki nalazi i
područja grada Vukovara kako bi se uočio kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja. Ističe se
važnost geomorfoloških i hidrogeoloških čimbenika u odabiru pojedinih zona grada, od kojih
se većina ponovno odabire kroz više epoha ljudske kulture. Uočena je važnost novih
istraživanja, kako onih revizijskog, tako i onih pokusnog karaktera.
Za sada najstariji materijalni nalaz iz grada Vukovara je keramika naseobinskog karaktera,
lonac starčevačke kulture. On potječe s plato Franjevačkog samostana i gimnazije. Poznata su
nam još dva naselja starčevačke kulture unutar današnjeg grada Vukovara, jedno se nalazilo
na položaju nekadašnje ciglane Eltz, a drugo u Adici. Sljedeće poznato prapovijesno naselje je
eneolitičko, pripada kostolačkoj kulturi. Nositelji kostolačke kulture su za svoje naselje
odabrali položaj Lijeva bara- Gradac Janković. Nažalost zbog višeslojnosti ovoga lokaliteta
ovaj najstariji horizont, a i ostali prapovijesni slojevi nisu najbolje očuvani. Sljedeći značajni
arheološki nalazi koji se ovdje izdvajaju jesu kosturni grobovi bogati spondilusnim nakitom.
Ti su grobovi bili zakopani na Velikoj Skeli. Žarište kasno eneolitičke vučedolske kulture
nalazilo se na Vučedolu, ali se u radu izdvaja bakrena sjekira s Dobre vode, koja bilježi kraj
eneolitičkoga razdoblja. Također se izdvaja vatinska kultura, s jedinim nalazom unutar grad.
To je ostava bakrenih nakitnih predmeta u Maloj ulici na Švapskom brdu. Drugi horizont koji
se javlja na Lijevoj bari je s kraja mlađeg brončanog doba i starijeg željeznog doba. Riječ je o
nekropoli IV. i V. faze kulture polja sa žarama, točnije nositeljima daljske i bosutske kulturne
grupe. U mlađem željeznom dobu dolazi do naseljavanja keltskog plemena Skordiska u
Podunavlje. Oni također izabiru Lijevu baru kao pogodan položaj za osnutak naselja.
Nalazi iz vremena antike su zaista vrlo sporadični. Riječ je o svega jednoj rimskoj vojničkoj
diplomi, peći za keramiku i jednoj ostavi novca. Iako je rimski limes išao uz desnu dunavsku
obalu za sada nemamo podataka o položajima utvrda i osmatračnica, izuzev jedne koja se
pretpostavlja na Gradcu u Borovu. Uz dobro poznato srednjovjekovno bjelobrdsko groblje na
Lijevoj bari, postoje saznanja još o nekolicini; u Novom Vukovaru, Krivoj bari i Desnoj bari.
Mali je broj arheoloških nalaza srednjovjekovne utvrde Vukovo; dok ju pisani izvori pamte iz
vremena mađarskog osvajanja i kada je utvrda postala slobodni kraljevski grad 1231. godine.
Podatci o utvrdi Vukovo prikupljaju se iz crteža španjolskog kartografa. No ta je utvrda znatno mlađa; iz 17. stoljeća, pa se postavlja pitanje trebaju li se uopće naša saznanja o
srednjovjekovnoj utvrdi temeljiti na njima.
Sažetak (engleski) This research paper discusses prehistoric, ancient and medieval significant archaeological
findings, as well as the continuity and discontinuity of the settlements in the Vukovar area.
The significance of geomorphological and hydrogeological factors is in selecting a particular
area of the city, most of which are re-selected through several epochs of human culture. The
importance of the latest research is visible - both the audit research, and the research of the
experimental character.
To date, the oldest material finding from Vukovar is ceramics of the colonial character, a pot
from the Starčevo culture. It originates from the plateau of the Franciscan monastery and the
high school. Two other settlements of the Starčevo culture are known in the present-day city
of Vukovar, one was in the position of the former brickyard Eltz, and the other in Adica. The
following known prehistoric settlement is Eneolithic, belonging to the Kostolac culture. The
holders of the Kostolac Culture chose to settle in the Lijeva bara- Gradac Janković. The oldest
horizon and other prehistoric layers are unfortunately not well preserved due to the multiple
layers of this locality.
The following significant archaeological findings to be named here are separated skeletal
graves rich with spondylus gaederopus jewelry. These graves were buried on the Velika
Skela. The centre of the late Eneolithic Vučedol culture was found at Vučedol, yet this paper
focuses on a copper axe from Dobra voda, which marks the end of the Eneolithic period. This
paper also discusses the Vatin culture, with its only finding in the city. This copper jewelry is
in Mala ulica in the Švapsko brdo.
The second horizon which appears on the Lijeva bara stems from the end of the younger
Bronze Age and early Iron Age. It is a necropolis of the IV and V phase of the Urnfield
culture, namely they are the holders of the Bosut and Dalj cultural groups. In the early Iron
Age the Celtic tribes Scordisci began to settle in the Danube region. They also elected the
Lijeva bara as a suitable site for the establishment of their settlement. Findings from the
ancient times are indeed very sporadic. All that is left is a Roman military degree, furnaces for
ceramics and one store for money. Although the Roman limes went along the right bank of
the Danube, for now we have no information about the locations of forts and watchtowers,
except one that is supposed to be on Gradac in Borovo. Along with the well-known medieval Bjelobrdo cemetery on the Lijeva bara, there is knowledge of a few others; in the New
Vukovar, Kriva bara and Desna bara.
There are only a few archaeological findings from the medieval fortress Vukovo; while its
written resources are from the time of the Hungarian conquest and from the time when the
fort became a free royal town in 1231. Information about the Vukovo fortress is collected
from the drawings of a Spanish cartographer. However, this is a significantly younger
fortress-from the 17th century, therefore the question is whether or not our knowledge of the
medieval fortress should be based on them.
Ključne riječi
arheološka topografija
prapovijest
antika
srednji vijek
Vukovo
Lijeva bara
Petri skela
Velika skela
Olajnica
Lužac
daljska grupa
Kelti
bjelobrdska kultura
Vukovar
starčevačka kultura
Ključne riječi (engleski)
archaeological topography
prehistory
antiquity
the Middle Ages
Vukovo
Lijeva bara
Petri Skela
Velika skela
Olajnica
Lužac
Dalj group
Celts
Bijelo Brdo culture
Vukovar
Starčevo Culture
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:115053
Studijski program Naziv: Arheologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) arheologije (univ. bacc. archeol.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-11-14 09:18:03