Naslov Od konkretnog prema apstraktnom: ispitivanje numeričko-spacijalnih reprezentacija magnitude
Naslov (engleski) From concrete to abstract: examination of numerical and spatial representations of magnitude
Autor Alen Juranko
Mentor Ana Proroković (mentor)
Član povjerenstva Pavle Valerjev (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Proroković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Matilda Nikolić Ivanišević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za psihologiju) Zadar
Datum i država obrane 2020-10-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak U području numeričke kognicije, koncept kognitivne magnitude odnosi se na biološki determiniranu sposobnost razumijevanja, aproksimacije i manipulacije različitih kvantiteta. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi djelovanje, domet i razlike između različitih mehanizama u podlozi numeričko-spacijalnih procjena magnituda. Eksperimentalnom procedurom testirane su apsolutna pogreška, vrijeme odgovora i procjena sigurnosti u ukupno 56 eksperimentalnih situacija. Eksperimentalne situacije su činile tri nezavisne varijable: (1) grupa (grupa s vidljivim referentnim objektom, i grupa bez vidljivog referentnog objekta), (2) zadatak (spacijalna procjena magnitude i kvantitativna procjena magnitude), i (3) težina zadatka (1 - 14). Svaki od ispitanika pripadao je jednoj od dvije nezavisne skupine u kojoj je ukupno rješavao 28 primjera iz dvije vrste zadataka, spacijalne i kvantitativne procjene (14 primjera po vrsti zadatka). Zadaci spacijalne magnitude odnosili su se na podešavanje veličine pravokutnika tako da u njega stane zadani broj referentnih objekata, dok su se zadaci kvantitativne procjene magnitude odnosili na procjenu broja referentnih objekata koji stanu u zadanu veličinu pravokutnika. Istraživanjem je utvrđeno da zadaci spacijalne procjene magnitude rezultiraju manjim apsolutnim pogreškama, podcjenjivanjem magnituda, dužim vremenom odgovora i manjom sigurnošću u odgovor u odnosu na zadatke kvantitativne procjene, kod kojih je trend u potpunosti obrnut – veće apsolutne pogreške magnituda, precjenjivanje magnituda, kraće vrijeme odgovora i veća sigurnosti u odgovor. Te karakteristike zadataka postaju sve više izražene funkciji povećanja težine zadatka. Razlike između grupa utvrđene su samo za vrijeme odgovora, pri čemu je grupa bez referentnog objekta brža u odnosu na grupu s referentnim objektom.
Sažetak (engleski) Within the field of numerical cognition, concept of cognitive magnitude refers to a biologically determined ability to comprehend, approximate and manipulate different quantities. This paper set a goal to determine the effects, scope and differences between different mechanisms underlying numerical and spacial estimations of magnitudes. Experimental procedure was used to test absolute error, time of response, and meta cognitive estimations of response confidence in a total of 56 different experimental situations. These situations where formed based on three independent variables: (1) group (group with a visible referential object, and a group without a visible referential object), (2) task (spacial assessment of magnitude, and numerical assessment of magnitude), (3) difficulty level (1 – 14). All participants where randomly placed in one of two groups, in which they solved 28 task examples (14 examples per task type). Task of spacial assessment of magnitude required participants to change the size of a referential frame to fit all targeted objects, while the task of numerical assessment of magnitude required participants to estimate how many target objects can fit within the referential frame. Results show that spacial assessment tasks result with smaller absolute errors, underestimation of magnitudes, longer reaction time and lower meta cognitive estimations of response confidence in comparison with numerical assessment tasks, where the trends for examined variables were opposite — greater absolute errors, overestimation of magnitudes, shorter reaction time and higher meta cognitive estimations of response confidence. These features became more pronounced for both tasks as difficulty increased. Differences between groups where found only for one variable - reaction time. It was found that the group without a visible referential object was faster in assessing magnitudes than the group with a visible referential object.
Ključne riječi
mentalna magnituda
numeričke reprezentacije
spacijalne reprezentacije
Python
Ključne riječi (engleski)
mental magnitude
numerical representations
spatial representations
Python
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:010868
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-12-09 11:56:26