prikaz prve stranice dokumenta Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti
  Preuzmi
PDF 485.76 KB
završni rad
Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti
2019. urn:nbn:hr:162:004958
Posavec, Valerija
Sveučilište u Zadru
Odjel za psihologiju

Citirajte ovaj rad

Posavec, V. (2019). Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti (Završni rad). Zadar: Sveučilište u Zadru. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:004958

Posavec, Valerija. "Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti." Završni rad, Sveučilište u Zadru, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:004958

Posavec, Valerija. "Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti." Završni rad, Sveučilište u Zadru, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:004958

Posavec, V. (2019). 'Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti', Završni rad, Sveučilište u Zadru, citirano: 11.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:004958

Posavec V. Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti [Završni rad]. Zadar: Sveučilište u Zadru; 2019 [pristupljeno 11.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:004958

V. Posavec, "Kako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti", Završni rad, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:004958

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:004958
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKako nastaje sigurna privrženost? – proširivanje normativnog modela privrženosti
Naslov (engleski)How does secure attachment develop? – expansion of the normative attachment model
AutorValerija Posavec
MentorZvjezdan Penezić (mentor)
Član povjerenstvaJelena Ombla (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaZvjezdan Penezić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaKrešimir Jakšić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zadru
(Odjel za psihologiju)
Zadar
Datum i država obrane2019-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
Sustav privrženosti ima jednu od ključnih uloga u regulaciji emocija. Iako je teorija privrženosti podosta istraživana još nema konačnog odgovora na najosnovnije pitanje – Kako nastaje privrženost? Teoretičari privrženosti (Bowlby, 1973; Mikulincer i Shaver,2003) pretpostavljaju da se sigurna privrženost formira prema načelu ako – onda, odnosno kada se u situaciji koja je za pojedinca stresna pojavi emocionalno dostupna osoba koja mu tada pruža podršku. U slučaju da je u stresnim trenucima pojedina osoba uvijek dostupna da pruži podršku, ta osoba postaje figura privrženosti i umanjuje negativnu emocionalnu reakciju na stres kod druge osobe. Prvo istraživanje koje je pomoću paradigme uvjetovanja unatrag provjerilo ovu teorijsku podlogu potvrdilo je prije navedenu pretpostavku (Beckes, Simpson i Erickson, 2010). U ovom istraživanju cilj je bio replicirati prijašnje istraživanje. U istraživanju je sudjelovalo 110 ispitanika. Lica s Duchennovim osmijehom te lica s neutralnim izrazom uparivala su se s negativnim neuvjetovanim podražajem (slika napadajuće zmije) ili neutralnim podražajem (slika zdjele) u prvom dijelu eksperimenta. Zatim se u drugom dijelu eksperimenta u zadatku leksičke identifikacije pokušala utvrditi snaga asocijacije prije navedenih lica uparivanih s negativnim ili neutralnim podražajem za riječi koje signaliziraju sigurnu privrženost, nesigurnu privrženost te pozitivne i negativne riječi. Pretpostavka je bila da će se lica s Duchennovim osmijehom uparena s negativnim podražajem snažnije asocirati s riječima koje signaliziraju sigurnu privrženost te slabije s riječima koje signaliziraju nesigurnu privrženost. Za ostale uvjete se pretpostavilo da neće biti razlika u snazi asocijacije zbog same nemogućnosti aktivacije sustava privrženosti. Također se pretpostavilo da će postojati interakcijski efekt valentnosti riječi, (ne)privrženosti riječi, situacije uvjetovanja i facijalne ekspresije. Statističkom analizom nisu utvrđene razlike u snazi asocijacije ni u jednoj eksperimentalnoj situaciji ni sam interakcijski efekt. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se adekvatno istražilo proširivanje osnovnog sustava privrženosti u specifične šire sustave.
Sažetak (engleski)
The attachment system plays a key role in emotion regulation. Although a lot of research has been conducted regarding attachment system the most basic question – How does attachment form? – hasn't been addressed adequately. Attachment theorists (Bowlby, 1973; Mikulincer & Shaver, 2003) propose that safe attachment develops through the if – then principle; when an individual encounter a stressful situation and another person is there to provide support when needed. If the individual receives constant support from the same person, that person eventually becomes an attachment figure and helps to reduce negative emotions. The first study about attachment development proved the beforementioned theory (Beckes, Simpson & Erickson, 2010). Replication of that study was the main goal of this study. The study was conducted on 110 participants. Duchenne smiling faces and neutral faces were backward paired with a negative US (a striking snake picture) or a neutral US (picture of a bowl) in the first part of the experiment. In the second part of the experiment, assessment for strength of association of faces was conducted for different word categories in a LDT paradigm. The hypothesis was that Duchenne smiling faces paired with negative stimuli would associate stronger with words reflecting attachment security and weaker with words reflecting attachment insecurity. For every other experimental situation, it was assumed that there would be no differences in the strength of the association due to inadequate attachment system activation. It was also assumed that there would be an interaction between word valence, (non)attachment words, conditioning situation and facial expression. Statistical analysis showed that there were no differences in the strength of association in any experimental situation and there was also no interaction of the beforementioned main effects. Further research needs to be conducted to fully understand how attachment styles develop from the normative attachment model.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:162:004958
Studijski programNaziv: Psihologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) psihologije (univ. bacc. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-11-07 16:27:08