Naslov Vegetacija otoka Korčule
Naslov (engleski) Vegetation of island Korčula
Autor Petra Vuletić
Mentor Zoran Šikić (mentor)
Član povjerenstva Janja Filipi (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Zoran Šikić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Kristijan Franin (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu) Zadar
Datum i država obrane 2016-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Šumarstvo Urbano šumarstvo i zaštita prirode
Sažetak Otok Korčula spada u skupinu srednjodalmatinskih otoka. Otok se ubraja među najšumovitije
na Sredozemlju jer je 61% površine obraslo šumom i makijom. Biljni svijet bogat je i
raznolik. U vegetacijskom, odnosno bioklimatskom pogledu spada u mediteransku
vegetacijsku regiju i to u okviru mediteransko-litoralnog pojasa na južnoj strani
stenomediteranskoj, a na sjevernoj strani eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. U okviru
mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa pripada hemimediteranskoj vegetacijskoj zoni.
Otok spada među 94 botanički važna područja RH. Ima i 9 zaštićenih objekata prirodnih
vrijednosti: posebni botanički rezervat šuma Kočje, značajni krajobraz otočić Badija, dvije
park šume na otočiću Ošjaku kod Vele Luke i gradski park Hober u Korčuli, četiri spomenika
parkovne arhitekture (drvored čempresa u Korčuli, čempres star 450 godina u Čari, park
Foretić u Korčuli i Vela Špilja kod Vele Luke) te botanički spomenik prirode Česmina na
predjelu Klokovina u Žrnovu. Najznačajnija šumska vrsta na otoku u prvobitnom biljnom
pokrovu bila je crnika ili česmina (Quercus ilex L.). Osim česmine po učestalosti značajni su i
alepski bor (Pinus halepensis Mill.), primorski bor (Pinus pinaster Aiton), dalmatinski crni
bor (Pinus nigra Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Franco), pinija (Pinus pinea L.), čempres
(Cupressus sempervirens L.) i divlja maslina (Olea europaea L. var. sylvestris Brot.).
Degradacija šuma, posebno korištenje šume hrasta crnike (za brodogradnju i sl.), pridonijelo
je degradaciji vegetacije u stadij makije. Ipak, u zadnje vrijeme, posebno nakon opskrbe
stanovništva električnom energijom i plinom, šume se sve rjeđe koriste za ogrijev, što je
pridonijelo njihovoj sukcesiji prema klimazonalnim oblicima.
Sažetak (engleski) The island of Korcula belongs to the group of islands of middle Dalmatia. The island is
known as one of the most wooded islands of Mediterranean (61% of its area covered in forest
and underbush). The vegetation is rich and various. From the bioclimatic point of view it
belongs to the mediterranean vegetational region inside the framework of the mediterranean
littoral zone, in the southern part stenomediterranean and eumediterranean zone in the north.
Inside the boundaries of island belongs to the group of 94 botanically significant areas in the
Republic of Croatia. It has a number of protected objects of natural values: a special botanical
reservation of forests Kocje, a significant landscape of the small island of Badija, two forest-parks
on the island of Osjak near Vela Luka and a town-park Hober in the town of Korcula,
four monuments of gardenarchitecture (alley of cypress in the town of Korcula, a 450-yearsold
cypress in Cara, Foretic park in the town of Korcula and Vela Spila (Big cave) in Vela
Luka) and botanical monuments of nature Cesmina in Klokovina, Zrnovo. The most
significant forrest plant on the island is holm oak (Quercus ilex L.). Next to he holm oak, the
are also allepo pine (Pinus halepensis Mill.), pinaster (Pinus pinater Aiton), dalmatical black
pine (Pinus nigra Arnold ssp. Dalmatica (Vis) Franco), pine (Pinus pinea L.), cypress
(Cupressus sempervirens L.) and oleaster (Olea europea L. var Sylvestris Brot.). The
degradation of forests, especially exploitaton of holm oak (shipbuilding etc.) has contributed
the degradation of the vegetation in the stage of underbush. Nevertheless, lately, after
supplying the house holds with electric energy and gas, forrests are less used as firewood,
which contrinuted to its succession toward climazonal forms.
Ključne riječi
otok Korčula
vegetacija
botanički važno područje
zaštićene prirodne vrijednosti
crnika
degradacija i sukcesija
Ključne riječi (engleski)
Island
Korcula
vegetation
botanically significant areas
protected natural values
holm oak
degradation
succession
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:362140
Studijski program Naziv: Primijenjena ekologija u poljoprivredi Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka primijenjene ekologije u poljoprivrdi (univ. bacc. ing. agr)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-07-20 08:36:29