Naslov Čitanje u tiskanom i digitalnom okruženju
Naslov (engleski) Reading in print and digital environment
Autor Mate Juric
Mentor Srećko Jelušić (mentor)
Mentor Ana Proroković (komentor)
Član povjerenstva Ivanka Stričević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Proroković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Sanjica Faletar Tanacković (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2017-06-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 02 - Knjižničarstvo
Sažetak Tema ove doktorske disertacije su procesi čitanja u tiskanom i digitalnom okruženju. Uslijed povećane dostupnosti uređaja koji omogućuju čitanje s ekrana postavlja se pitanje javljaju li se promjene u razinama pamćenja i razumijevanja te u subjektivnim iskustvima pri čitanju. Teorijski okvir obuhvaća opće pristupe proučavanju čitanja, kao i pristupe koji uzimaju u obzir specifičnosti čitanja u digitalnom okruženju. Wilsonova teorija informacijskog ponašanja korištena je kao konceptualni okvir za analizu čitateljskih ponašanja u različitim kontekstima uz uvažavanje osobina ispitanika. U istraživanju je sudjelovalo 300 studenata preddiplomskih studija Sveučilišta u Zadru. Tijekom eksperimentalnog dijela istraživanja razlika između dva čitateljska okruženja, pola ispitanika je čitalo stručni članak s LCD ekrana, a pola s papira. LCD ekrani su izabrani iz razloga što se danas na raznim uređajima najviše koristi takva vrsta ekrana. Čitateljske navike u tiskanom i različitim digitalnim okruženjima su ispitane anketiranjem. Nadalje, testirane su kognitivne sposobnosti i ispitane osobine ličnosti studenata kako bi se analizirale korelacije s procesima čitanja. Rezultati istraživanja pokazuju postojanje niza prednosti čitanja s papira u odnosu na čitanje s ekrana. Ispitanici koji su čitali s papira su bolje zapamtili i razumjeli pročitano. Bilo im je ugodnije i lakše čitati s papira. Pri tom je afektivno iskustvo ugode čitanja medijator između vrste čitateljskog okruženja i učinkovitosti čitanja. Radi se o afektivnoj barijeri koja sputava učinkovito čitanje u digitalnom okruženju, a prisutna je kod studenata koji nisu skloni novim tehnologijama. Prisutna je i kognitivna barijera koja otežava čitanje u digitalnom okruženju, s obzirom na to da su za uspješno razumijevanje digitalnog teksta potrebne barem umjerene intelektualne sposobnosti. Uz intelektualne sposobnosti, najjači prediktor učinkovitosti čitanja u oba čitateljska okruženja je pozornost usmjerena na čitanje. Pozornost je podjednaka u dva čitateljska okruženja, a ovisi o intrinzičnoj motivaciji koja se odražava u stupnju zadovoljstva temom članka. Dio čitateljskih ponašanja ovisi o općoj sklonosti novim tehnologijama, kao i o spolu ispitanika. Studentice izrazito preferiraju čitanje s papira i imaju razvijenije čitateljske navike zbog kojih relativno dobro pamte pročitano u oba okruženja, za razliku od studenata koji slabije pamte pročitano u digitalnom okruženju koje zahtijeva veću prilagodbu. Međutim, i studentice i studenti slabije razumiju pročitano u digitalnom okruženju. Pojedine osobine ličnosti djelomično olakšavaju prilagodbu digitalnom okruženju, prije svega osobina intelekt. Osobama s izraženom emocionalnom nestabilnosti čitanje u takvom okruženju je manje ugodno. Navika čitanja vrlo kratkog teksta s ekrana povezana je sa slabijim razumijevanjem pročitanog u digitalnom okruženju, dok je navika čitanja e-knjiga povezana s boljim razumijevanjem pročitanog u oba čitateljska okruženja. Ukratko, utvrđeno je da čitateljska ponašanja ovise o interakciji osobina ispitanika i čitateljskog okruženja. Za optimalno korištenje specifičnih prednosti i nadilaženje nedostataka različitih novih čitateljskih okruženja potrebno je jačanje informacijskih kompetencija i čitateljskih navika studenata, kao i metakognitivnih strategija čitanja i učenja.
Sažetak (engleski) The topics of this doctoral thesis are the reading processes in print and digital environment. Due to the increased availability of devices that allow reading from the screen, the question arises as to whether there are differences in reading comprehension, memory, and in subjective reading experiences in two environments. The theoretical framework encompasses general approaches to reading research, as well as approaches that take into account the specifics of reading in a digital environment. Wilson's theory of information behaviour was used as a conceptual framework for the research of reading behaviour in different contexts, taking into account the characteristics of participants. The study included 300 undergraduate students from the University of Zadar. During the experimental part of the research, half of the participants read a scholarly text from LCD screen and half from paper. LCD screen is chosen because it is the most common type of display in all kinds of devices. The reading habits in the print and different digital environments were examined by surveying. Furthermore, personality traits and cognitive abilities of the participants were tested to analyse correlations with reading processes. Research results show that there are a number of advantages of reading from paper compared to reading from the screen. Participants who read from paper had higher levels of reading comprehension and memory. It was also more comfortable and easier to read from paper. The affective experience of reading comfort was found to be a mediator between the type of reading environment and reading efficiency (memory and comprehension). It is an affective barrier that discourages effective reading in a digital environment and it is typical for the students who are not prone to the new technologies. There is also a cognitive barrier that makes it difficult to read in a digital environment, since a successful understanding of a digital text requires at least moderate intellectual abilities. Along with intellectual abilities, the strongest predictor of reading efficiency in both reading environments is the level of perceived attention during reading. Attention levels are the same in two reading environments, and depend on intrinsic motivation that is reflected in the level of satisfaction with the topic of the article. A part of reading behaviour depends on the general tendency towards new technologies, as well as on the gender of the participants. Female students prefer reading from paper and have more developed reading habits, as opposed to male students who have less developed reading habits, and because of that have remembered less while reading in a digital environment. However, students of both genders had lower level of reading comprehension in the digital environment. Some personal characteristics of the participants partially facilitate adaptation to the digital environment, primarily the intellectual abilities. Also, reading in such an environment is less comfortable to persons with a lower level of emotional stability. The habit of reading very short texts on various screens is negatively correlated with reading comprehension in the digital environment, and the habit of reading e-books is positively correlated with reading comprehension in both environments. To sum up, it was determined that reading behaviour depends on the interaction between the reading environment and the personal characteristics of the participants. The optimal use of the specific advantages and overcoming the disadvantages of different new reading environments requires strengthening the information competencies and reading habits of students, as well as developing metacognitive strategies of reading and learning.
Ključne riječi
čitanje
tiskano okruženje
digitalno okruženje
osobine ličnosti
inteligencija
Ključne riječi (engleski)
reading
print environment
digital environment
personality traits
intelligence
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:167435
Studijski program Naziv: Društvo znanja i prijenos informacija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-03-23 13:11:29