Paginacija
-
-
Ženski lik u američkoj "subverzivnoj" drami (s primjerom iz suvremene hrvatske dramske književnosti)
-
Matea Zuko Odabir subverzivne američke drame ovdje je temelj pokušaju obrazloženja mitom uvjetovanoga američkoga sna te podpravaca tzv. subverzivne drame: stare i nove. Pojedinac je sučeljen s neuspjehom u uspješnoj sredini te zbog toga u sebi nosi osjećaj krivnje, nesposobnosti i neispunjenosti te posrće prema grijehu. Takav lik se susreće u staroj subverzivnoj drami, dok nova subverzivna drama prezentira čitatelju lika koji unatoč savršenim predispozicijama zbog svoje neprilagođenosti ne...
-
-
Ženski lik u skulpturi Ivana Meštrovića
-
Kristina Slobođanac Ivan Meštrović hrvatski je kipar koji je svoju umjetničku karijeru gradio tijekom prve polovine 20. stoljeća. Prva ostvarenja vezana su uz priključivanje Udruženju likovnih umjetnika Austrije - Secesiji, tijekom akademskog obrazovanja. Vrijeme je to kada Meštrović upoznaje i svoju prvu ženu Ružu Klein koja je utjecala na njegov doživljaj žene i prikaz ženskog lika. Ženski lik je Meštrović često realizirao u svojim djelima, a upravo djela s tom tematikom obrađena su u ovome...
-
-
Ženski likovi u Kolarovom novelističkom opusu
-
Tina Vidaić Razdoblje sintetičkog realizma period je hrvatske književnosti koji je znatno obilježio hrvatsku književnost dvadesetog stoljeća te je trajao od 1928. do 1941. Ovo razdoblje prvotno je obilježila aktualna, socijalna tematika te realni opisi toga vremena. Također, na ovaj je period znatno utjecala moderna te stoga ovo razdoblje ima i neka modernistička obilježja poput psihologije likova i slično. Jedan od najznačajnijih predstavnika sintetičkog realizma u Hrvatskoj jest Slavko...
-
-
Ženski likovi u Raosovoj trilogiji Vječno žalosni smijeh
-
Anita Zovko U diplomskom radu Ženski likovi u Raosovoj trilogiji Vječno žalosni smijeh pozornost je usmjerena na analizu najznačajnijih ženskih likova i prikaz slike žene. Trilogija Vječno žalosni smijeh autora Ivana Raosa sastoji se od tri romana koji prate Raosovo djetinjstvo, dječaštvo i mladenaštvo. Prvi dio trilogije Vječno nasmijano nebo objavljen je 1957. godine, a 1962. izlazi drugi dio pod nazivom Žalosni Gospin vrt, dok nekoliko godina kasnije, odnosno 1965. godine Raos objavljuje...
-
-
Ženski likovi u djelu Osmana
-
Anđela Čuljak Žena postoji od početka čovječanstva i nepresušan je izvor života. Njezin lik proteže se rijekom književnih djela i ostavlja za sobom ženski zanos i jedinstvenost. Kako i zašto autori ne mogu bez ženskog lika, jednostavno je pitanje koje za sobom povlači i jednostavan odgovor: žena je nositeljica života i bez nje ne bi bilo ni ostalih aktera. Tako, Gundulić u slavnom povijesnom epu Osman, nije mogao proći bez žene. Uvodi ženske likove različitih karakternih osobina, od...
-
-
Ženski likovi u pripovijetkama Dinka Šimunovića i Milana Begovića
-
Helena Lukec U diplomskom radu predstavljena je poetika moderne i prikaz ženskih likova u pripovjednim djelima Dinka Šimunovića i Milana Begovića. Tada su u hrvatskoj književnosti žene bile obilježene stereotipima, a promjene su se počele događati tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Razlozi iz kojih su se javljali stereotipi proizašli su iz patrijarhalnog društva koje je ženama uskraćivalo da se na bilo koji način ističu. U tom razdoblju u hrvatskoj se književnosti pojavilo...
-
-
Ženski likovi u romanu S. Kuznjecova "Leptirova koža"
-
Mia Čondić U ovom diplomskom radu analizirala sam ženske likove u romanu Sergeja Kuznjecova Leptirova koža. Glavni cilj analize bio je istražiti koliko su stereotipovi o ženama iz svakodnevnog života i literature koja se bavi ulogom žena u društvu prisutni u karakterizaciji junakinja. Pokazalo se da junakinje romana često opovrgavaju stereotipove koji su tijekom povijesti bili nametani ženama. Spomenuti stereotipovi odnose se primjerice na prava žena na odlučivanje o vlastitom tijelu, poput...
-
-
Ženski likovi u smješnicama "Starac Klimoje", "Lukrecija ili Trojo" i "Šimun Dundurilo"
-
Marija Orešković Cilj ovoga istraţivanja je pobliţe upoznavanje sa ţenskim likovima u hrvatskim smješnicama, posebnom komičkom vrstom iz 17. stoljeća, koju ću takoĎer rasvijetliti. Druga polovica sedamnaestoga stoljeća u hrvatskoj knjiţevnosti obiljeţena je ovom vrstom komedije. Bavit ću se obiljeţjima tog razdoblja općenito, kao i načinima pronalaska smješnica, njihovim datiranjem u odnosu na njihovo objavljivanje i ljudima koji su ih pronalazili. Vaţno je znati koje ţanrovske odrednice ih...
-
-
Žensko iskustvo promjene ili zadržavanja prezimena nakon ulaska u brak: kvalitativno istraživanje
-
Danijela Benko U radu se prikazuju rezultati kvalitativnog istraživanja čiji je cilj bio opisati žensko iskustvo promjene ili zadržavanja prezimena nakon ulaska u brak. Svrha istraživanja bila je pridonijeti spoznajama o važnosti prezimena kao dijela identiteta žene, ali i spoznajama o muško-ženskim odnosima i snazi patrijarhalne norme u društvu u kojem sugovornice žive. Metoda koja je bila korištena u istraživanju je polustrukturirani intervju, na prigodnom uzorku od 10 sugovornica....
-
-
Žensko tijelo u ratnoj prozi hrvatskih spisateljica 20. i 21. stoljeća
-
Tea Grbić U središtu je ovoga istraživanja prikazivanje različitih modusa konstrukcije tjelesnosti kroz koje su hrvatske spisateljice 20. i 21. stoljeća kodirale intimno jastvo u tekstove ratne proze. Cilj je uočiti način na koji su one reinterpretirale pristup ženskome tijelu i nadišle kulturno prihvaćene stereotipe i binarne opreke njegove reprezentacije u književnome tekstu postavljene još od antičkih promišljanja. U prvome će se poglavlju rada predstaviti značenje pojma žensko...
-
-
Židovsko groblje u Đakovu
-
Lorena Lelas Tijekom razdoblja od otprilike sto godina, od doseljavanja na područje Đakova do Drugog svjetskog rata, Židovi su bili u manjoj ili većoj mjeri ravnopravni građani mirnog sjedišta biskupije. U njegovom središtu su posjedovali kuće i trgovine s obzirom na njihova najčešća zanimanja vezana uz trgovinu. Njegovali su dobre odnose sa sugrađanima i postupno se integrirali u gradsku svakodnevnicu, bilo kroz posao ili slobodno vrijeme. Osnovali su ondje svoju općinu u kojoj su vršili...
-
-
Živi glumac na zadarskoj kazališnoj sceni
-
Lucija Govorčin Kazalište lutaka Zadar na početku svojega djelovanja oponaša glumačko kazalište i tako stvara jednu vrstu pučkog ili dječjeg kazališta. Kazalište lutaka Zadar osnovano je 1. studenoga 1951. godine. Osnivač i direktor kazališta je Bruno Paitoni, a stalni redatelj je Mile Gatara, glumac Narodnog kazališta kojemu je povjeren umjetnički rad i uvježbavanje. Kazalište lutaka je jedan od kazališnih oblika, kao što su drama, balet, opera ili pantomima. Kod ostalih kazališnih formi...
Paginacija
