Paginacija
-
-
Hrvatska pomorska radijska služba
-
Renata Rubčić Tematika ovog završnog rada je pomorska radijska služba u Republici Hrvatskoj, njezina svrha i namjena. Također su navedene obalne radijske postaje koje vrše komunikaciju plovila s kopnom putem VHF i VHF DSC sustava. Opisani su sustavi koji su namijenjeni upravljanju i organizaciji cjelokupnog pomorskog prometa u svrhu poboljšanja sigurnosti plovidbe, zaštiti okoline, radu službe pomorskog sustava i funkciji zaštite ljudskih života na moru.
-
-
Hrvatska seljačka stranka od 1920. do 1929. godine
-
Sandro Mučalo Tema ovog diplomskog rada je Hrvatska seljačka stranka od 1920. do 1929. godine. HSS je bila vodeća hrvatska stranka u novostvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenca, predvođena Stjepanom Radićem bila je na čelu hrvatskog nacionalnog pokreta. Kraljevina SHS je nastala 1. prosinca 1918. godine kada je regent princ Aleksandar Karađorđević proglasio jedinstvenu državu bez pitanja hrvatskog i ostalih naroda na južnoslavenskom prostoru. Državom se upravljalo centralistički i...
-
-
Hrvatska usmena književnost kroz povijesna razdoblja
-
Jelena Baraba Pojavnost hrvatske usmene književnosti tumači se od davnina. Javljanjem pojedinca, koji odluči prenijeti određeni sadržaj nekom drugom govorniku, odnosno slušatelju, javlja se i usmena književnost. Usko povezana usmenoj književnosti jest pisana književnost. Ostavljajući trag na papiru ili nekom drugom materijalu stvarala se upravo takva književnost. Koliko god su povezane jedna s drugom, toliko su i kontrasne. Povjesničari književnosti koji su se istakli proučavanjem usmene i...
-
-
Hrvatske basne od Matije Antuna Relkovića do Krkleca
-
Valentina Bukić U ovom diplomskom radu obrađuje se basna kao važan dio književnosti. Prikazan je postanak basne i njezini najvažniji svjetski predstavnici. Najvažniji basnopisci na kojima se temelji ova vrsta književnosti su: Ezop, Jean de la Fontaine, Gotthold Ephraim Lessing, Ivan Andrejevič Krilov i Pančatantra. Basna se proširila po cijelom svijetu pa se tako javlja i u Hrvatskoj. Nekoliko hrvatskih najznačajnijih basnopisaca su: Matija Antun Relković, Ivan Filipović, Rikard Katalinić...
-
-
Hrvatske digitalne zbirke
-
Neven Vlakić Digitalizacija je u posljednjih dvadeset godina postala neizostavni dio hrvatskih nacionalnih kulturnih politika i programa u koje su uključene i hrvatske knjižnice. Većina knjižnica razaznala je važnost informatičkog doba pa je digitalizacija, kao dio informacijsko komunikacijske tehnologije, postala neizostavni i konstruktivni dio njihova poslovanja, a sve u svrhu popularizacije knjižnične građe, zaštite stare i rijetke građe, točnije izvornika te povećanje dostupnosti...
-
-
Hrvatske književnice u "Zori dalmatinskoj"
-
Mirta Topljak Zora dalmatinska prvi je preporodni časopis koji je izašao u Dalmaciji, stoga je bio važno glasilo brojnih dalmatinskih pjesnika, ali i suradnika iz ostalih krajeva zemlje. Prva polovica devetnaestoga stoljeća u Hrvatskoj obilježena je preporodnim gibanjima, a važno je da su tada uz bok muškarcima stale i poneke žene. Među pjesnicima Zore dalmatinske ravnopravno stoje Šibenčanka Ana Vidović i Imoćanka Ana Vrdoljak. Obje su svoje pjesme u časopisu objavljivale od 1844. do 1846....
-
-
Hrvatske turističke destinacije u talijanskim putničkim blogovima
-
Viktorija Klasić Talijanski blogeri posvećuju pažnju turističkim destinacijama Hrvatske i prikazuju ih u svojim blogovima. U završnom radu se predstavljaju profili blogera koji pišu na talijanskom jeziku o Hrvatskoj, obrađuje se sadržaj njihovih blogova i analizira se stil i jezik pojedinih tekstova. Profil blogera opisuje ukratko njihovu biografiju, početke pisanja bloga te na koji način pišu svoje blogove i koja je njihova poruka čitateljima. Analizom je utvrđeno da se njihovi blogovi ne...
-
-
Hrvatske usmene predaje iz mjesta Sali s Dugog otoka
-
Marija Predovan Rad se bavi analizom hrvatskih usmenih priča iz mjesta Sali na Dugom otoku, s naglaskom na demonološke predaje i vjerovanja koja su oblikovala svakodnevni život lokalne zajednice. Kroz prikaze demonoloških bića poput Peteročića, Orka, Sliva, štriga i kozlaka, istražuju se lokalna vjerovanja i njihov utjecaj na kulturni identitet. Rad također analizira kako ove predaje reflektiraju kolektivno pamćenje i moralne vrijednosti zajednice, te njihovu ulogu u očuvanju tradicije i...
-
-
Hrvatske usmene pripovijetke i predaje Cetinskog kraja
-
Ena Domazet Završni rad analizira pripovijetke i predaje Cetinskoga kraja koje služe kao ključni elementi kulturnog nasljeđa tog područja. Naglasak će biti na poetici, klasifikaciji i tematskim odrednicama usmenih priča, kao i na njihovoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta. Dotaknuti ćemo se samog prostora proučavanja, spomenuti neke najvažnije kulturne manifestacije, ali i ono najvažnije, obradit ćemo klasifikaciju hrvatskih usmenih predaja i priča, njihov stil te strukturu....
-
-
Hrvatske vojno-oslobodilačke operacije u Domovinskom ratu
-
Ivona Zirdum Ovim završnim radom u drugom poglavlju opisan je početak pobune Srba u Hrvatskoj, njezini uzroci te posljedice koje su u konačnici rezultirali otvorenom agresijom Srbije, Crne Gore i JNA na Hrvatsku. Treće poglavlje ukratko opisuje uključivanje vanjskih organizacija u odnose između zaraćenih strana na početku sukoba te planove kojim se nastojalo postići njihovo primirje. Četvrto poglavlje donosi pregled operacija poduzetih tijekom 1991. U petom poglavlju izdvojene su operacije koje...
-
-
Hrvatski ban Ivan Mažuranić
-
Gorana Letić Ivan Mažuranić svojim političkim djelovanjem ostavlja duboki trag u stvaranju moderne hrvatske politike. I ne samo u politici već i u književnosti pokazao je iznimnu vrijednost koju je ostavio u naslijeđe budućih generacija. U političkom djelovanju ističe se njegovo članstvo u Hrvatskom saboru od1848. godine, obnašanja raznih političkih dužnosti do dužnosti bana. Nosio je titulu Ban pučanin jer se želio na taj način približiti građanskom društvu i na taj način...
-
-
Hrvatski kao nasljedni jezik - prikaz slučaja
-
Iva Ricov Nasljednim jezikom služe se osobe koje žive u području koje nije većinski naseljeno govornicima toga jezika, odnosno taj jezik, između ostaloga, nije službeni jezik. Nasljedni govornici crpe motivaciju za učenje jezika iz obiteljskih ili kulturoloških razloga. Taj je jezik važan dio njihova identiteta, kako osobnoga, tako i obiteljskog. Kod govornika nasljednoga jezika zamjetna su različita odstupanja koja se često događaju zbog utjecaja prvoga jezika koji je svakako...
Paginacija
