Paginacija
-
-
Geografski aspekti razvoja turizma na širem biogradskom području
-
Matea Baćica U ovom diplomskom radu provedeno je istraživanje o razvoju turizma na širem biogradskom području. Naime, Biograd na moru se posljednjih desetljeća istakao kao važno turističko odredište i središte istoimene rivijere. Kao i u prošlosti, danas mu gravitiraju okolna naselja, odnosno četiri administrativne jedinice, a to su općine Pakoštane, Sveti Filip i Jakov, Pašman te Tkon. Iako je u bivšoj SFR Jugoslaviji ovo područje bilo objedinjeno u jednu općinu te danas sačinjava...
-
-
Geografski aspekti razvoja turizma otoka Brača
-
Josip Jurić U diplomskom radu istraženi su geografski aspekti razvoja turizma na otoku Braču. Zahvaljujući povoljnom geografskom smještaju, prirodnoj osnovi i klimi, turizam na otoku Braču je postao jedna od najvažnijih ekonomskih grana tijekom dvadesetog stoljeća. Glavni turistički indikatori ukazuju na izraženu sezonalnost turističkih aktivnosti kroz godinu. S obzirom na preko 2.600 sunčanih sati godišnje, toplo i čisto more, to potvrđuje i prvu postavljenu hipotezu da otok Brač svoj...
-
-
Geografski aspekti turističkog razvoja otoka Vira
-
Ivana Vukić Objekt istraživanja ovog diplomskog rada su geografski aspekti turističkog razvoja otoka Vira. Ciljevi istraživanja ovog rada su bili utvrditi kako je turistički razvoj utjecao na prostorno-funkcionalne promjene, demografske te sociokulturne i socioekonomske promjene. Vir je otok zadarskog arhipelaga, površine 22, 076 km2. Do izgradnje mosta otok se gospodarski najviše orijentirao na stočarstvo i pomorstvo. Nakon izgradnje mosta, 1976. godine započinje, uglavnom spontani, turistički...
-
-
Geografski čimbenici razvoja turizma otoka Paga
-
Ena Kovačević U okviru rada usmjerenost je bila na geografske čimbenike razvoja turizma otoka Paga. Otok Pag nalazi se na području srednjeg Jadrana, a pruža se paralelno s obalom u pravcu SZ-JI. Otok ima površinu od 284,18 km2 te je najrazvedeniji hrvatski otok s najduljom obalnom crtom od 302,47 km. Prvi cilj rada bio je prikazati prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike razvoja turizma otoka Paga te analizirati dosadašnje turističke pokazatelje. Za potrebe istraživanja proveo se...
-
-
Geomorfološke značajke miljevačkog dijela Sjevernodalmatinske krške zaravni
-
Ivana Grcić Miljevačko područje dio je Sjevernodalmatinske krške zaravni. Nalazi se u trokutu između rijeke Krke, Čikole i planine Promine, a zauzima površinu od 264,89 km2. Geomorfološkom analizom obuhvaćena su morfometrijska i morfogenetska obilježja reljefa. Na temelju izračunatih vrijednosti hipsometrije, nagiba padina i vertikalne raščlanjenosti reljefa uočeno je da je krška zaravan najzastupljenija u hipsometrijskom razredu 200-300 m/nv (74,93%) s prevladavajućim nagibima padina...
-
-
Geopolitička analiza rata u Siriji
-
Ivan-Zvonimir Kovačević Sirija je zemlja na Bliskom istoku u kojoj se posljednjih 11 godina odvija rat između vlade, opozicije i terorističkih skupina. Uzrok ovoga rata nije jednostavan već je proizvod složenog povijesnog razvoja i političkog previranja u 20. stoljeću, te složene etničke i religijske strukture. Rat u Siriji je ne samo kroz sami sukob već pojave koje su se dogodile uz njega obilježio geopolitičku scenu drugog desetljeća 21. stoljeća. Različiti kulturni areali te političke podjele koje...
-
-
Geopolitičke implikacije gospodarskog razvoja Njemačke nakon ujedinjenja
-
Leonhard Šarić Njemačka se od poslušnog i skrušenog partnera EU-a s vremenom formirala u pouzdanog partnera EU-a. Iako sami Nijemci ne bi rekli da su se promijenili, njihovo djelovanje je drugačije. Osnovne vrijednosti poput multilateralizma, konsenzusa te ljudskih prava su od ujedinjenja do danas zastupljene, no drugačije se interpretiraju. Tako prodaja oružja kurdskim Pešmergama krši prvotnu zamisao načela ljudskih prava. Zaobilaženje sankcija nametnutih Iranu od SAD-a potiče multilateralizam,...
-
-
Geopolitičke značajke hrvatsko-slovenskog graničnog spora na moru
-
Tajana Grigić Rad je usredotočen na geopolitičke značajke spora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, s naglaskom na njegov morski segment. Osnova diplomskog rada počiva na neslaganju dviju država oko određivanja granice, a kroz nekoliko poglavlja dani su različiti pogledi na problematiku spora. Dok Slovenija smatra da joj pripada čitava Savudrijska vala, kao i spoj s otvorenim morem, Hrvatska smatra da granica u zaljevu treba ići crtom sredine. Osim razgraničenja na moru, spor se...
-
-
Geoprostorne tehnologije u analizi vegetacijskih indeksa na primjeru krošanja Lunjskih maslinika
-
Rajko Marinović Održivost i zaštita masline kao jedne od najstarijih biljnih vrsta na Mediteranu od iznimne je važnosti. Posljednjih desetljeća razvoj metodologije precizne poljoprivrede i geoprostornih tehnologija omogućio je osiguravanje održivosti i u maslinarstvu. Geoprostorne tehnologije omogućuju kartiranje i analizu krošanja maslina u svrhu sprječavanja raznih štetnih nametnika i produljenja životnog vijeka. Područje istraživanja ovog diplomskog rada nalazi se na sjeveroistočnom dijelu...
-
-
Geoprostorne tehnologije u modeliranju i promociji zaštićenih područja na primjeru jezera Zmajevo oko
-
Lovre Panđa Proučavanje prirodne baštine uvelike ovisi o njenoj očuvanosti jer globalne klimatske
promjene, prirodne katastrofe, masovni turizam, terorizam te ljudski nemar uvelike utječu na
promjene u krajoliku, a samim time i na zaštićena područja. Posljednjih desetljeća
geoprostorne tehnologije je zahvatio proces ubrzanog razvoja. One su omogućile
dokumentaciju trenutnog stanja i izradu modela visoke kvalitete u svrhu očuvanja i promocije
zaštićenih područja. Područje istraživanja...
-
-
Geostrateško značenje otoka Hvara u novom vijeku (15.-19. st.)
-
Natko Milatić Rad problematizira geostrateško značenje otoka Hvara u razdoblju od zadnjega mletačkog preuzimanja 1420. g. do početaka druge austrijske uprave u prvoj polovini 19 st. U literaturi se mogu pronaći elementi koji čine ovaj rad, ali oni dosad nisu predočeni cjelovito u širemu kontekstu otoka i na ovakav način. Uvodno poglavlje bavi se definiranjem geostrategije te analiziranjem plovidbenih pravaca Jadrana i njegova geostrateškoga značenja. Prvo poglavlje bavi se otočnim utvrdama kao...
-
-
Gerhard Lohfinkova kritika novog ateizma
-
Stipan Zrilić Autor se u ovome diplomskome radu bavi sa pojavom novoga ateizma, a pritom se međuostalim oslanja na knjigu Gerharda Lohfinka: Novi ateizam: kritička rasprava. Najprije to čini tako da čitatelje upoznaje sa raznim, više ili manje poznatim, predstavnicima novoga ateizma, kao što su npr. Richard Dawkins ili Sam Harris, te zatim i sa različitim argumentima novoga ateizma, pogotovo prirodno-znanstvenima. Autor spominje i nabraja također i razna važna djela novih ateista, te opće...
Paginacija
